Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 19. avgusta, obilježavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika, uz koji se u našem narodu vežu brojni običaji i vjerovanja.
Preobraženje Gospodnje posvećeno je događaju na gori Tavor, kada se Isus Hristos pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom preobrazio i zasijao nebeskom svjetlošću, pokazujući svoju božansku prirodu.
Prema predanju, tada su se pojavili proroci Mojsije i Ilija, dok se iz oblaka začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, njega poslušajte“.
Pored velikog značaja koji ima u hrišćanstvu, Preobraženje je u narodu vijekovima povezivano i sa promjenama u prirodi i postepenim završetkom ljeta.
Prema starom vjerovanju, od ovog praznika priroda počinje da se mijenja – jutra postaju hladnija, dani kraći, a ljeto polako ustupa mjesto jeseni. U narodu se govorilo i da na Preobraženje “sunce okreće leđa ljetu, a osmjehuje se zimi“.
Posebno mjesto u narodnoj tradiciji zauzima noć uoči praznika, zbog čega se Preobraženje u nekim krajevima naziva i “ljetnim Bogojavljenjem“.
Prema narodnom vjerovanju, u ponoć se otvaraju “Božja vrata“, odnosno nebo, pa se vjerovalo da tada treba pogledati prema nebu, pomoliti se i zamisliti jednu želju.
Stari su vjerovali da u tom trenutku čovjek treba da se moli za ono što mu je najvažnije – zdravlje, sreću, mir i blagostanje porodice.
