Ratni vojni invalid Dragan Dragičević tvrdi da gradiški biznismen Darko Šljivar pokušava doći do vrijednih nekretnina u poznatoj „Babića zgradi“ u centru Gradiške po cijeni znatno nižoj od njihove stvarne vrijednosti. Spor oko vlasništva traje godinama, a dokumentacija u koju je Micro mreža imala uvid pokazuje da slučaj još nije dobio konačan epilog.
Riječ je o poznatoj staroj zgradi Babića, preko puta vrtića „Lepa Radić“ u centru Gradiške, koja se u lokalnoj istoriji pominje i kao kuća ili palata trgovca Babića. Ova stambeno-poslovna građevina predstavlja jedan od prepoznatljivih primjera građanske arhitekture u gradskom jezgru, nastale krajem 19. ili početkom 20. vijeka, u vrijeme austrougarske uprave i snažnog privrednog i urbanističkog razvoja Gradiške.
Upravo oko vlasništva i korišćenja dijela ove nekretnine vodi se spor u kojem su, između ostalih, Darko Šljivar, Uglješa Gojković i Ljiljana Husić, dok Dragan Dragičević, ratni vojni invalid i Gojkovićev očuh, tvrdi da su njegova porodica i komšije godinama izloženi pritiscima.
„Godinama nas pozivaju na ročišta, dolaze dopisi advokata i stalno moramo dokazivati nešto što smatramo svojim. Za sve što nam se dešava najveću odgovornost vidim u načinu na koji su vođeni postupci pred Katastrom u Gradišci. Smatram da je na osnovu neispravne dokumentacije priznato vlasništvo Ruži Vujanović, nakon čega je ona nekretnine prodala Darku Šljivaru“, tvrdi Dragičević.
Sud odredio prodaju stana od 178,44 kvadrata
Dokumentacija Osnovnog suda u Gradišci pokazuje da je Darko Šljivar 21. marta 2024. godine pokrenuo postupak diobe nekretnine.
Rješenjem Osnovnog suda u Gradišci od 1. jula 2026. godine određena je dioba četvorosobnog stana na prvom spratu, površine 178,44 kvadratna metra, prodajom.
Sud je ukupnu vrijednost nekretnine koja je predmet postupka utvrdio na 218.482,37 KM, a novac dobijen prodajom trebalo bi da bude raspoređen suvlasnicima prema njihovim udjelima.
Prema rješenju, Darku Šljivaru pripada 12/60, Ljiljani Husić 24/60, Uglješi Gojkoviću 12/60, dok Radmila Matić, Danijela Vilontijević, Nikola Mijalković i Miroslava Vuković imaju po 3/60.
Po pravosnažnosti rješenja, kako je navedeno, Sud bi trebalo da izvrši prodaju nekretnine u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku.
Sudski vještak: Gojkoviću pripada 35,69 kvadrata
Iz nalaza vještaka koji je prenesen u sudskom rješenju proizlazi da suvlasničkom udjelu Uglješe Gojkovića odgovara 35,69 kvadratnih metara, dok Ljiljani Husić prema udjelu pripada 71,38 kvadrata.
Međutim, u istom dokumentu navedeno je da Gojković na terenu koristi 44,86 kvadratnih metara, odnosno 9,17 kvadrata više od površine koja odgovara njegovom suvlasničkom udjelu. Za Ljiljanu Husić navedeno je da koristi 64,24 kvadratna metra, odnosno 7,14 kvadrata manje od površine koja joj prema udjelu pripada.
Sudski vještaci zaključili su i da fizička dioba na sedam zasebnih funkcionalnih stambenih jedinica nije moguća u postojećem stanju.
Dragičević, međutim, smatra da se problem ne može svesti samo na kvadraturu stana.
„Šljivar nama priznaje oko 36 kvadrata i za to nudi 40.000 KM. Faktički 1000 KM po m2, kako ga nije sramota. Ali mi tvrdimo da nama ne pripada samo taj dio stana. Tu su i dio poslovnog prostora u prizemlju, ostava i druga prava na nekretnini. Ne možemo prihvatiti da se sve to zanemari i da se cijela stvar svede na tih 36 kvadrata“, kaže Dragičević.
Gradska uprava Gojkoviću obračunavala 40 kvadrata
Posebno zanimljiv dokument u cijelom slučaju je rješenje Gradske uprave Gradiška od 24. septembra 2020. godine.
Tim rješenjem Uglješi Gojkoviću određena je komunalna naknada za stambeni prostor u Ulici Lepe Radić 3, korisne površine 40 kvadratnih metara.
U obrazloženju rješenja Gradska uprava navodi da je nakon sprovedenog postupka i dokaza u spisu utvrđeno da je Gojković korisnik stambenog prostora od 40 kvadratnih metara.
Dragičević upravo ovaj dokument navodi kao jedan od dokaza za tvrdnju da institucije kroz različite postupke nisu na isti način tretirale površinu koju koristi njegova porodica.
„Grad je Uglješi još 2020. godine obračunavao komunalnu naknadu na 40 kvadrata. Sada se u drugim postupcima pojavljuju drugačije površine. Tražimo samo da nam neko jasno objasni kako je moguće da institucije imaju različite podatke i na osnovu čega je svaki od njih nastao“, kaže Dragičević.
Okružni sud: Zemljište nije predmet ovog postupka
Dokumentacija, međutim, pokazuje i jednu važnu okolnost.
U rješenju Osnovnog suda prenesen je stav Okružnog suda u Banjaluci od 17. decembra 2025. godine, prema kojem je predmet konkretnog vanparničnog postupka zahtjev Darka Šljivara za diobu četvorosobnog stana, a ne zemljišta na kojem se zgrada nalazi.
Prema tom stavu, za odlučivanje o diobi stana nisu od značaja postupci koji se vode pred RUGIPP-om, Područnom jedinicom Gradiška, a odnose se na prava na zemljištu na kojem je zgrada izgrađena.
To je bitna razlika jer Gojković i Ljiljana Husić, prema sudskom rješenju, upravo insistiraju na tome da se spor ne može posmatrati isključivo kroz četvorosobni stan.
Poklonjena prava na nekretninama
Micro mreža imala je uvid i u dio notarske dokumentacije koja se odnosi na nekretnine.
U dokumentu se navodi četvorosobni stan površine 178,44 kvadratna metra, izgrađen na parceli 942/1, te suvlasnički udjeli Ljiljane Husić, Ruže Vujanović, Živke Gajanić i drugih lica.
Dokument sadrži i odredbu prema kojoj poklonodavac prenosi svoj suvlasnički dio nekretnina poklonoprimcu, uz zadržavanje prava doživotnog uživanja za poklonodavca i Dragana Dragičevića.
Upravo vlasnički slijed i dokumentacija na osnovu koje su kasnije vršeni upisi i raspolaganje nekretninama predstavljaju jedno od glavnih pitanja na koja Dragičević traži odgovor nadležnih institucija.
Dragičević: Dobijamo i sudska rješenja bez pečata i potpisa
Dragičević je posebno ogorčen na postupanje Osnovnog suda u Gradišci.
„Dobijamo dokumente i pozive za ročišta na kojima nema ni pečata ni potpisa. Kako običan građanin da ima povjerenja u postupak kada mu takav dokument stigne iz suda? Zbog svega što se dešavalo podnijećemo krivične prijave protiv pojedinaca za koje smatramo da su odgovorni“, tvrdi Dragičević.
Micro mreži je dostavljen primjerak rješenja kojim je ročište na licu mjesta bilo zakazano za 12. maj 2025. godine u devet časova. Na dostavljenoj kopiji, na mjestima predviđenim za zapisničara i sudiju, ne vide se potpisi, niti je na dokumentu vidljiv pečat suda.
Tim rješenjem za vještaka geodetske struke određen je Zoran Gavrić, a za vještaka građevinske struke Gordana Nikolić, dok je predlagaču naložena uplata 1.000 KM na ime troškova vještačenja.
Sama činjenica da na kopiji koju je redakcija dobila nisu vidljivi potpis i pečat ne omogućava zaključak o pravnoj valjanosti dokumenta, ali predstavlja jednu od okolnosti na koje Dragičević ukazuje u svojim prigovorima na postupanje institucija.
RUGIPP: Predmet nije pravosnažno okončan
Micro mreža je odgovore zatražila i od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske.
Iz RUGIPP-a su nakon uvida u dokumentaciju Područne jedinice Gradiška naveli da je po zahtjevu Uglješe Gojkovića za upis prava vlasništva na nekretninama označenim kao k.č. 942/1 i 942/4 doneseno rješenje 17. jula 2026. godine kojim je njegov zahtjev odbijen kao neosnovan.
Istovremeno, Uprava je potvrdila da predmet nije pravosnažno okončan, te da je tokom godina vođen kroz više upravnih postupaka, uz prvostepena i drugostepena rješenja i vraćanje predmeta na ponovno postupanje i odlučivanje.
„Ovo je iscrpilo moju sestru“
U postupku je i Ljiljana Husić, ali je zbog narušenog zdravlja u njeno ime za Micro mrežu razgovarala njena sestra Milica Martić.
„Ovo traje godinama i ostavilo je posljedice na Ljiljanu. Stalna ročišta, dokazivanja, dopisi i neizvjesnost oko imovine iscrpili su je do te mjere da sada ja govorim u njeno ime. Ne tražimo ništa što nije naše. Tražimo samo da institucije pregledaju svu dokumentaciju i utvrde ko je, kada i na osnovu čega stekao određena prava ili da nas ostave na miru da živimo svoj život“, kaže Martić.
Ona ističe da porodica očekuje da se prilikom odlučivanja ne posmatra samo dio stambenog prostora, već cjelokupna dokumentacija i istorija vlasništva nad nekretninama.
„Ako postoje dokumenti jedne institucije koji govore jedno, a u drugom postupku se pojavljuju drugi podaci, onda je valjda normalno da tražimo odgovor zbog čega je to tako. Želimo da se sve ispita i da svako dobije ono što mu po zakonu pripada“, poručuje Martić.
Šljivar i Vujanovićeva bez odgovora
Kako bi provjerili stavove svih uključenih strana, Micro mreža je pitanja uputila Darku Šljivaru, ali do objavljivanja ovog teksta odgovore nismo dobili.
Redakcija je pokušala stupiti u kontakt i sa Ružom Vujanović, koja živi u Beogradu, ali se nije odazvala na telefonske pozive.
