U Gradišci je ove godine glasalo 7.000 ljudi manje nego 2018, ali je broj nevažećih listića za Narodnu skupštinu RS gotovo utrostručen.
Uvođenje skenera trebalo je, između ostalog, da izborni proces učini preciznijim i smanji prostor za nepravilnosti prilikom glasanja i brojanja. Prvi podaci iz Gradiške, međutim, otvaraju pitanje: šta se zapravo dogodilo sa nevažećim glasačkim listićima?
Uporedili smo rezultate Opštih izbora 2018, 2022. i 2026. godine, a najveća promjena nije samo u ukupnom broju nevažećih listića, nego u razlozima zbog kojih su oni nevažeći.
I sve to treba posmatrati kroz još jedan važan podatak – sve manju izlaznost.
Godine 2018. u Gradišci je glasalo 28.300 birača, 2022. njih 25.743, dok su ove godine na izbore izašla 21.244 birača.
Dakle, u odnosu na 2018. godinu glasalo je 7.056 ljudi manje.
Uprkos tome, na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske 2018. bilo je 608 listića nevažećih po drugim kriterijumima. Četiri godine kasnije bilo ih je 904. Ove godine – 1.611.
To znači da je, uz drastično manju izlaznost, broj ovakvih nevažećih listića za NSRS u odnosu na 2018. povećan za više od dva i po puta.
Kada se broj od 1.611 uporedi sa 21.244 birača koji su izašli na izbore, dolazimo do podatka da je broj listića nevažećih po drugim kriterijumima ekvivalentan udjelu od oko 7,6 odsto izašlih birača.
Za poređenje, 2018. taj odnos iznosio je oko 2,1 odsto, a 2022. oko 3,5 odsto.
Praznih sve manje, “pogrešno“ popunjenih sve više
Broj praznih listića za NSRS nije porastao. Naprotiv, godine 2018. bilo ih je 849, četiri godine kasnije 853, a ove godine samo 354.
Istovremeno se dogodilo potpuno suprotno sa listićima nevažećim po drugim kriterijumima:
2018: 608
2022: 904
2026: 1.611
Dakle, birači su ove godine mnogo rjeđe ubacivali prazan listić, ali je višestruko povećan broj listića koji su proglašeni nevažećim zbog načina na koji su popunjeni.
Isti fenomen i za Parlament BiH
Sličan obrazac vidi se i na listićima za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Godine 2022. u Gradišci je bilo čak 1.677 praznih listića, dok ih je ove godine bilo samo 651.
Pad je ogroman. Ali istovremeno broj nevažećih po drugim kriterijumima raste sa 753 na 1.473.
Zbog toga, uprkos mnogo manjoj izlaznosti, ukupan broj nevažećih za ovaj nivo ostaje veoma visok – 2.124 listića, naspram 2.430 prije četiri godine.
U odnosu na broj izašlih birača, to je približno deset odsto.
Drugim riječima, broj nevažećih listića za Parlament BiH odgovara približno svakom desetom biraču koji je ove godine izašao na izbore u Gradišci.
Ali za predsjednika – potpuno druga priča
Kod izbora za člana Predsjedništva BiH broj nevažećih pao je sa 1.651 u 2022. na 1.050 ove godine. Još je zanimljivije da su samo 142 listića bila nevažeća po drugim kriterijumima. Prije četiri godine bilo ih je 509.
Sličan pad zabilježen je i kod izbora za predsjednika Republike Srpske. Godine 2018. bilo je ukupno 1.949 nevažećih, 2022. godine 1.573, a ove godine 1.072.
Broj nevažećih po drugim kriterijumima pao je sa 963 iz 2018. na 580 iz 2022. i konačno na samo 279 ove godine.
Zašto parlamentarni listići odskaču?
Upravo tu se otvara ključno pitanje.
Ako je na listićima za pojedinačne funkcije broj nevažećih glasova smanjen, zbog čega je kod parlamentarnih listića, posebno za NSRS, zabilježen potpuno drugačiji trend?
Jedno od mogućih objašnjenja koje tek treba detaljnije analizirati jeste sama složenost glasanja.
Kod izbora za predsjednika Republike Srpske ili člana Predsjedništva BiH birač bira jednog kandidata. Kod parlamentarnih izbora glasa se za politički subjekt, ali postoji i mogućnost davanja preferencijalnih glasova kandidatima unutar liste.
Upravo zato podatak da je u Gradišci ove godine čak 1.611 listića za NSRS proglašeno nevažećim po drugim kriterijumima, dok je samo 354 ostalo prazno, zaslužuje dodatnu analizu nakon objavljivanja konačnih rezultata.
Jer ovogodišnji izbori u Gradišci zasad ne pokazuju samo da je bilo manje praznih listića.
Pokazuju nešto mnogo zanimljivije – birači su znatno rjeđe ostavljali listić prazan, ali su na parlamentarnim listićima mnogo češće proizvodili glas koji nije mogao biti priznat kao važeći.
A to je, uz novu tehnologiju glasanja, možda jedno od najzanimljivijih pitanja koje su otvorili prvi izborni rezultati.
