Srpska pravoslavna crkva danas, 31. oktobra, obilježava praznik Svetog apostola i jevanđeliste Luke, u narodu poznat kao Lučindan. Ovaj praznik je krsna slava brojnih pravoslavnih porodica, a za njega se vezuju različiti običaji i vjerovanja, posebno kada je riječ o kućnim poslovima i pripremanju slavske trpeze.
Sveti Luka bio je jedan od četvorice jevanđelista i bliski saradnik apostola Pavla. Prema crkvenom predanju, bavio se ljekarstvom, zbog čega se smatra zaštitnikom ljekara, a pripisuje mu se i izrada prvih ikona Presvete Bogorodice, pa ga posebno poštuju ikonopisci i umjetnici.
Lučindan se obilježava 31. oktobra po građanskom kalendaru, a porodice koje slave Svetog Luku okupljaju se oko slavske trpeze, uz molitvu, slavsku svijeću, kolač i žito.
Šta se ne radi na Lučindan?
Prema narodnim vjerovanjima, na velike crkvene praznike trebalo bi izbjegavati teške fizičke poslove i sve obaveze koje mogu da sačekaju naredni dan.
U pojedinim krajevima običaj je da se na Lučindan ne obavljaju veliki kućni poslovi, poput temeljnog čišćenja, pranja veša, šivenja i drugih zahtjevnijih aktivnosti.
Ipak, važno je naglasiti da Crkva ne propisuje opštu zabranu pranja veša, kuvanja ili obavljanja neophodnih kućnih poslova. Suština praznika je u molitvi, odlasku na bogosluženje, porodičnom okupljanju i poštovanju svetitelja.
Da li je slavska trpeza posna ili mrsna?
S obzirom na to da Lučindan ove godine pada u subotu, kada nema redovnog sedmičnog posta, slavska trpeza može biti mrsna, ukoliko domaćini ne poste iz nekog drugog razloga.
Na trpezi se tradicionalno nalaze slavski kolač i žito, dok se ostala jela pripremaju prema porodičnim običajima i mogućnostima domaćina.
Crkva podsjeća da smisao krsne slave nije u raskošnoj gozbi, već u duhovnom obilježavanju praznika, zajedništvu i gostoprimstvu.
Narodna vjerovanja o Svetom Luki
U narodnoj tradiciji Lučindan se povezuje sa dolaskom hladnijih dana i pripremama za zimu. Poznata je izreka „Sveti Luka, snijeg do kuka“, koja svjedoči o tome koliko je ovaj praznik bio važan u narodnom kalendaru.
U pojedinim krajevima vjerovalo se da vremenske prilike na Lučindan mogu nagovijestiti kakva će biti predstojeća zima, ali je riječ o narodnom vjerovanju, a ne pouzdanoj vremenskoj prognozi.
Sveti Luka ostao je jedan od posebno poštovanih svetitelja u pravoslavnom narodu, a Lučindan je prilika da se porodice okupe, sačuvaju tradiciju i praznik provedu u miru i zajedništvu.
