Posljednjeg dana oktobra obilježavaju se dva potpuno različita praznika – Sveti Luka, jedna od poznatijih krsnih slava među pravoslavnim vjernicima, i Noć vještica, odnosno Halloween, koji je posljednjih godina sve prisutniji i na našim prostorima. Iako se oba obilježavaju 31. oktobra, njihovo značenje, porijeklo i način proslavljanja značajno se razlikuju.
Dok će jedni subotu provesti u krugu porodice, uz slavsku svijeću, kolač i molitvu, drugi će veče iskoristiti za maskenbale, kostimirane zabave i druženja. Upravo ova razlika iz godine u godinu otvara pitanje odnosa prema tradicionalnim vrijednostima i običajima koji dolaze iz drugih kultura.
Lučindan – praznik sa dubokim korijenima u pravoslavnoj tradiciji
Srpska pravoslavna crkva 31. oktobra proslavlja Svetog apostola i jevanđelistu Luku, jednog od četvorice pisaca jevanđelja i saradnika apostola Pavla.
Prema crkvenom predanju, Sveti Luka bio je ljekar, a smatra se i jednim od prvih ikonopisaca. Zbog toga ga kao svog zaštitnika poštuju ljekari, slikari i ikonopisci.
Brojne pravoslavne porodice obilježavaju Lučindan kao krsnu slavu, uz tradicionalne običaje koji se prenose sa generacije na generaciju.
Ove godine Sveti Luka pada u subotu, pa je slavska trpeza, prema uobičajenim pravilima posta, mrsna.
Za ovaj praznik vezuju se i narodna vjerovanja o vremenskim prilikama. Izreke „Sveti Luka, snijeg do kuka“ i „Ide Luka, eto vuka“ podsjećaju na vrijeme kada se kraj oktobra smatrao početkom hladnijeg dijela godine.
Noć vještica – od drevnih običaja do savremene zabave
Istog datuma u mnogim zemljama svijeta obilježava se Halloween, poznatiji kao Noć vještica.
Korijeni ovog običaja povezuju se sa drevnim keltskim praznikom Samhain, kojim se obilježavao završetak žetve i prelazak u hladniji dio godine. Kasnije su se različite tradicije preplitale sa obilježavanjem večeri uoči zapadnohrišćanskog praznika Svih svetih.
Danas je Halloween u velikom dijelu svijeta prvenstveno zabavnog i komercijalnog karaktera.
Izdubljene bundeve sa svijećama, kostimi vještica, duhova i drugih likova, tematske zabave i prikupljanje slatkiša postali su njegovi najprepoznatljiviji simboli.
Iako je najrasprostranjeniji u Sjedinjenim Američkim Državama i pojedinim evropskim zemljama, posljednjih godina Halloween se obilježava i u našem regionu, najčešće kroz maskenbale, ugostiteljske događaje i zabave za mlade.
Zabava ili udaljavanje od tradicije?
Upravo širenje običaja vezanih za Noć vještica izaziva različite reakcije.
Za dio građana Halloween predstavlja bezazlenu priliku za druženje, kreativno maskiranje i zabavu, bez posebnog religijskog značenja.
S druge strane, postoje i oni koji smatraju da se prihvatanjem ovakvih običaja zanemaruju domaća tradicija i praznici koji imaju važno mjesto u kulturnom i vjerskom identitetu.
Posebno se postavlja pitanje da li je obilježavanje Noći vještica u suprotnosti sa pravoslavnim običajima ili je riječ o dvije različite tradicije koje pojedinci doživljavaju na različite načine.
Važno je naglasiti da Sveti Luka i Halloween nemaju isto značenje niti predstavljaju dva oblika istog praznika. Njihovo poklapanje u građanskom kalendaru ne znači da su međusobno povezani.
A šta vi mislite – da li je Noć vještica samo bezazlena zabava ili običaj kojem nije mjesto u našoj tradiciji?
