Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas, 21. novembra, slave Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznat kao Aranđelovdan. To je po broju vjernika koji ga slave druga najčešća slava kod Srba, poslije Svetog Nikole, pa će i u mnogim gradiškim kućama ovog vikenda biti slavskih trpeza i gostiju.

Praznik je posvećen Svetom arhangelu Mihailu, koji se smatra vođom nebeskih vojski. Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo prvi je stupio u borbu sa zlim duhom, a na ikonama je prikazan kao borac, s mačem ili kopljem u ruci.
U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom i uvijek se slavi 21. novembra. Bila je to i krsna slava Nemanjića, koju su slavili Stefan Nemanja i car Dušan.
Svijeća, kolač i žito
Kao i kod svake krsne slave, jedan od glavnih običaja je paljenje slavske svijeće, koja simbolizuje Božju svjetlost, te lomljenje slavskog kolača uz molitvu Svetom arhangelu Mihailu.
Kod mnogih domaćina i danas postoji vjerovanje da se za Aranđelovdan ne sprema žito, jer se Arhangel Mihailo smatra živim svetiteljem. Crkva kaže drugačije: žito je neophodno pripremiti, jer se sprema za duše predaka, a ne za dušu sveca, koji je pred Bogom živ. I patrijarh Pavle je govorio da se žito obavezno mora spremati.
Da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada praznik. Ove godine Aranđelovdan pada u subotu, pa domaćini spremaju mrsnu trpezu. novosti
Narodna vjerovanja
U narodu se vjeruje da se po vremenu na Aranđelovdan može odrediti kakva će biti godina, odnosno kakvo je vrijeme na praznik, takvo će biti tokom cijele zime i proljeća. Postoji i predanje da Arhangel u ovo vrijeme luta svijetom obučen kao prosjak, da izgrdi nevjernike i pomogne nevoljnicima. Zato je u mnogim krajevima običaj da se na Aranđelovdan pomaže siromašnima.











