Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci osniva poljoprivrednu zadrugu u okviru projekta “Urbana poljoprivreda” koji će se baviti organskom proizvodnjom jagodičastog voća i povrća te meda. Planirano je zapošljavanje 100 osoba, a uzgoj povrća će se vršiti u gradu, po uzoru na evropske i svjetske metropole.
Planirana je proizvodnja malina, kupina, jagoda, plastenička proizvodnja povrća i pčelarstva. Plasman proizvedenih količina je osiguran ugovorom s hladnjačama. Ciljna populacija su mladi o ljudi kojima bi kroz ovaj project trebalo da se riješi pitanje egzistencije..
Projekat finansira Evropska unija, a implementira ga Međunarodna organizacija rada-ILO. Partnerske organizacije su Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Grad Banja Luka, Caritas Švicarske iz Sarajeva te nekoliko poljoprivrednih preduzeća.
“Ovaj projekat predstavlja prvi program uvođenja komercijalne certifikovane organske proizvodnje jagodičastog voća i povrća u RS-u. Projekat ima ekonomski i socijalni značaj jer je planirano da se 100 osoba skine sa Zavoda za zapošljavanje i registriraju se kao komercijalna poljoprivredna gazdinstva. Blizu 20 korisnika će imati proizvodnju na oglednom dobru u Motikama, već je zasađen hektar malina a pedesetak košnica pčela je stavljeno na raspolaganje mladima koji žele da se bave pčelarstvom. Projekat predviđa da 85 korisnika imaju proizvodnju na vlastitom zemljištu,” kažu na Poljoprivrednom fakultetu iz Banja Luke.
Zadruga bi trebala biti smještena u zgradi u ulici Motike kod broja 439. Riječ je o prostoru od 126,89 metara kvadratnih po cijeni od 44,41 KM mjesečno. U ovim prostorijama bit će, između ostalog, smještene radionice za košnice i druge pčelarske proizvode, sortirnica i pakirnica te hladna soba za pripremni smještaj proizvoda do isporuke.
Dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci prof.dr Nikola Mičič kaže da je osnovna karakteristika Urbane poljoprivrede lokalna proizvodnja hrane za lokalnu upotrebu a to je koncept koji osigurava:
– zapošljavanje stanovništva,
– kultivaciju gradskih i prigradskih površina,
– više hrane i zdraviju ishranu, povećanje ekonomske moći grada i stanovnika
– jače veze među stanovnicima.
Tipičan način proizvodnje u urbanoj poljoprivredi je biointenzivna metoda kojom se na ograničenim površinama proizvode velike količine organske hrane.
Ovo je kod nas relativna novena a u evropskim gradovima lokalne vlasti često podržavaju ovakve inicijative. Primjera radi, u Londonu je samo 2008. godine otvoreno blizu 1.500 lokacija za uzgajanje povrća, a u Parizu je 2013. pokrenuto petnaestak projekata urbane poljoprivrede jer je interes stanovnika da se bave ovom aktivnošću ogroman, kao i potražnja za tom vrstom hrane. Uzgoj se vrši čak i na krovovima zgrada.
“Poljoprivredni fakultet svoj interes u ovom projektu vidi prije svega kao mogućnost transfera naučnih dostignuća, i sticanje odrežđenih reference. Mi imamo dovoljno znanja da možemo korisnicima projekta pružiti neophodnu edukaciju i savjetodavnu pomoć, odnosno na taj način učestvovati u ovom vrlo zanimljivom i korisnom projektu”, rekao je prof. dr Mićić.