Udruženje građana “Mikro mreža” i fondacija “Friedrich Ebert” su organizovali panel diskusiju na temu “Globalni procesi, geopolitički i ekonomski izazovi za zemlje Zapadnog Balnaka”. Učesnici panel diskusije, stručnjaci iz oblasti geopolitike, ekonomije i medija, su zaključili da će sukob u Ukrajini ostaviti žestoke posljedice na odnose Rusa i Ukrajinaca, te da je svijet tek počeo osjećati krizu zbog tog rata.
Na samom početku panela, čuli smo izlaganje počasnog Konzula Ukrajine u Austriji, Draška Aćimovića, koji je jasno poručio da će ovaj sukob ostaviti dugoročne posljedice u odnosu dva naroda. Kako je naglasio mržnja Ukrajinaca prema Rusima će trajati dugo nakon okončanja sukoba. To je potkrijepio činjenicom da je preko 15 miliona ljudi raseljeno iz Ukrajine. Isto tako, dalje tokom svoje diskusije je naglasio da u medijima ne možemo vidjeti brojne manje gradove koji su potpuno zbrisani, a ono što je i njega iznenadilo je činjenica da se sukob dešava u većini ruskom dijelu govornog područja, gdje takođe stradaju civili.
Sa druge strane, stručnjak za geopolitiku i dekan Sveučilišta “Vern” u Zagrebu, Vlatko Cvrtila se osvnuo na sutuaciju koju je ovaj sukob izazvao u svijetu. Kako je naglasio Cvrtila, od momenta početka rata u Ukrajini, svijet je duboko ušao u novi Hladni rat. Ovakav svijet, kakav je trenutno će sve više biti polarizovan i moći ćemo donositi samo pesimistične zaključke, jer više nema saradnje i protoka robe kao što je to nekada bilo. Ovaj sukob je konsolidovao Evropsku uniju, koja je preskočila određene podjele unutar nje. Cvrtila je, komentarišuću pojedine zemlje u EU, dodao da je situacija u Ukrajini ojačala poziciju Marin Le Pen u Francuskoj ali je isto tako promijenio spoljnu politiku nekih zemalja koja što su na primjer Poljska i Mađarska. Posebno je zanimljiva opervacija Cvrtila, gdje on tvrdi ma ulazimo u jednu “Multipleks” situaciju, u kojoj svako želi da gleda neki svoj film.
Kolega Vlatka Cvrtila, profesor na Fakultetu političkih nauka UNIBL, Miloš Šolaja je istakao da će ovaj oružani konflikt završiti neriješeno i da će doći do jednog zamrznutog konflikta. Isto tako, Šolaja tvrdi da je Sukob Ukrajine i Rusije, ustvari realni sukob SAD-a i Rusije u globalnom smislu, jer su prekršeni dogovori o neširenju NATO-a. Ono što Šolaju brine jeste naoružavanje država u regionu, što može dovesti do širenja žarišta na druge strane. Što se tiče BiH, Šolaja tvrdi da neće doći do sukoba u našoj zemlji ali da situacija u BiH zavisi i od određenih odluka Srbije, kao i pritiska Evropske unije.
Ako govorimo o ekonomiji, podaci u svijetu poprilično loši i uslovljeni su dijelom ratom u Ukrajini, a dijelom i posljedicama izazvanim od strane pandemije, tvrdi ekonomska analitičarka Svetlana Cenić. Ona je naglasila da se trenutno u svijetu dešava sukob između liberalnog i političkog kapitalizma. Cenićeva tvrdi da je uzrok inflacije veća potražnja od ponude i da se protiv nje treba snažno početi boriti. Evropska unija, će po njoj, kroz povećanje kamatne stope i drugim setovima mjera naći način da se bori protiv inflacije, dok BiH po tom pitanju ne radi ništa, a kupovna moć u BiH pada dnevno. Ona dodaje da para u BiH ima ali mi ne smijemo daćutimo i puštamo da se troše neselektivno. Ističe da se mora direktno djelovati na proizvodnju i nabavku hrane, te zdravstveni sistem kako ne bi bili gladni.
Sve što je ekonomistica Svetlana Cenić rekla se potvrđuje na terenu, tvrdi Mersad Sarajlija, član Upravnog odbora udruženja poduetnika Unsko-sanskog kantona. Po njemu se krize poput pandemije, rata u Ukrajini i druge zloupotrebljavaju od strane domaćih političara koji ništa ne rade da bi zaštitili svoje stanovništvo. Najveći problem u BiH je velika emigracija ljudi, pa je sve više izražen problem nedostatka radne snage, što će u konačnici rezultirati velikim gubicima. Sarajlija tvrdi da se lokalni političari ugledaju na političare iz vrha države, a da građani nemaju dovoljno svijesti da mijenjaju situaciju, pa će se čitava situacija slomiti upravo preko leđa građana.