Jedna od točaka skorašnje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će upravo pitanje graničnih prijelaza, i to otvaranje još najmanje jednog uz rješavanje pitanja usklađenosti radnog vremena inspekcija.
Kako doznajemo, jedna od točaka skorašnje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade RH bit će upravo pitanje graničnih prijelaza, i to otvaranje još najmanje jednog uz rješavanje pitanja usklađenosti radnog vremena inspekcija
Omogućiti otvaranje još jednog graničnog prijelaza s potpunom inspekcijskom kontrolom – tzv. BIP-ovima (fitosanitarna i veterinarska kontrola), kao i usklađivanje radnog vremena Državnog inspektorata Republike Hrvatske u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom Inspektorata BiH – dva su ključna preduvjeta kako bi se ovoga ljeta izbjegla dulja zadržavanja prometa roba iz BiH, piše Večernji list BiH.
U mjesecima koji donose toplije vrijeme pitanje održavanja i poboljšanja protočnosti teretnih vozila s lako kvarljivom robom, koju čine uglavnom svježi poljoprivredni proizvodi, od strateškog je značaja za veliki dio poljoprivrednih proizvođača iz BiH, a koji trenutačno na raspolaganju imaju tek dva prijelaza opremljena fitosanitarnom i veterinarskim nadzorom (Gradiška i Bijača). No, čini se kako uskoro dolaze bolje vijesti koje će omogućiti ubrzanje procedure uz manja zadržavanja te u konačnici bržu isporuku na ciljana tržišta. Naime, kako doznajemo, jedna od točaka skorašnje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, koja bi trebala biti održana u Zagrebu, bit će upravo pitanje graničnih prijelaza između dviju susjednih zemalja, i to otvaranje još najmanje jednog uz rješavanje pitanja usklađenosti radnog vremena inspekcija.
Nadzor i protočnost
Oko ovoga pitanja, podsjećamo, bilo je mnogo govora tijekom nedavnog sastanka koji je ministar prometa i veza BiH Edin Forto imao u Zagrebu s ministrom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegom Butkovićem, a kojem je prisustvovao i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković. Upravo je Vanjskotrgovinska komora BiH bila najaktivniji zagovornik rješavanja ovoga pitanja u svrhu izravne pomoći domaćem gospodarstvu koje je izvozno orijentirano. Tom prilikom pokazano je veliko razumijevanje Vlade Republike Hrvatske te je najavljeno kako će Granični prijelaz Svilaj definitivno biti u kategoriji BIP-ova, potpuno opremljen, a pritom su se predstavnici iz BiH zauzeli i za Granični prijelaz Izačić, koji trenutačno ima fitosanitaciju, ali nema veterinarsku kontrolu.
Istodobno, u kontekstu ubrzanja nadzora na granicama, a samim time i bolje protočnosti roba, govorilo se i o usklađivanju radnog vremena Državnog inspektorata Republike Hrvatske u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom Inspektorata BiH, a u sezoni bi pritom trebalo omogućiti produljenje radnog vremena inspektora RH. Na rješavanju svih pitanja vezanih uz granicu aktivno se radi posljednjih mjeseci, pa je tako Vanjskotrgovinska komora BiH u suradnji s Republikom Hrvatskom i Gospodarskom komorom organizirala gospodarski forum o učincima ulaska Republike Hrvatske u Schengen u cilju pružanja pomoći bh. gospodarstvenicima.
Zahtjevi koji se odnose na ubrzanje protočnosti roba su opravdani ako se pogledaju brojke iz područja vanjske trgovine, a osobito kada govorimo o razmjeni BiH s Republikom Hrvatskom i ostalim članicama Europske unije. Koliko je Europska unija značajan trgovinski partner BiH, svjedoči i podatak kako je obujam razmjene u prošloj godini iznosio oko 32,3 milijarde KM, što je više za 7,3 milijarde KM u odnosu na 2021.
BiH je na prostor Europske unije izvezla robe u vrijednosti od 13,3 milijarde KM, što je više za 2,8 milijardi KM ili 26 posto u odnosu na godinu prije. Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni s Republikom Hrvatskom, njezin obujam je u prošloj godini iznosio 8 milijardi KM, što je više za 2,6 milijardi KM ili 48 posto u odnosu na 2021. Iz BiH je u Republiku Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi KM, što je više za 700 milijuna KM, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 5,4 milijarde KM, što je povećanje od 1,9 milijardi KM.