Na području Lijevča polja oko 9.000 svinja spremno je za klanje u prehrambene svrhe, ali zbog pojave afričke kuge to još nije moguće, čime se gomilaju troškovi za nabavku stočne hrane, a uzgajivači strepe od širenja zaraze.
Istakao je to predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Srpskoj Mišo Maljčić navodeći da sve nade polažu u današnji sastanak Ekspertske grupe za suzbijanje i iskorjenjivanje afričke kuge svinja u Bijeljini, jer očekuju da struka bude glas razuma i dozvoli klanje u kontrolisanim uslovima. Naveo je da od odluke struke zavisi i da li će ići u najavljene proteste.
“Mora se naći način da se rješimo viška stoke. Prasadi ima još samo u Lijevču, prema procjenama, to je između 8.000 i 9.000. svinja do 40 kilograma kojih se moramo rješavati što prije, prije nego što bolest pokuca na vrata tih farmi. Time će biti manja šteta i po nas i po Republiku Srpsku, a i mi ćemo moći nastaviti da radimo. Tržište svakako postoji, ljudi čekaju na prasad, ljeto je, ima proslava, svadbi, zborova”, kazao je Maljčić.
Dodaje da su farmeri odlučni da se izbore za klanje kako ne bi dospjeli u situaciju poput stočara u Semberiji.
“Uzgajivači u Bijeljini 45 dana ne mogu prodati, niti zaklati svinje, a hranu za svinje moraju kupovati. Niko ih ne pita imaju li novca da kupe stočnu hranu, a ništa ne prihoduju. Nisu svinje mašina da ih isključiš iz struje i čekaš. Moraju se hraniti do eutanazije, a to samo gomila troškove. Bijeljina je pala na 15, 20 odsto proizvodnje, zaraza se ne smiruje, ne možemo dozvoliti da se to desi i u Lijevču”, kategoričan je Maljčić.
Tvrdi da uzgajivači postaju sumnjičavi i da se na terenu pletu razne priče.
“U Trošeljima kod Gradiške jedan proizvođač već deset dana čeka na eutanaziju svinja koje su navodno zaražene. Prvo uzorkovanje pokazalo je da su životinje pozitivne, a drugo da su negativne. Sve to stvara paniku i nepovjerenje među uzgajivačima. Mnogi ni ne vjeruju u kugu, upoređuju je sa koronom”, rekao je Maljčić.
Poljoprivrednik Mićo Radonić iz Lilića kod Srpca ima oko 40 svinja i prasića koje ne smije prodati niti pripremati za klanje, jer je njegova farma udaljena svega pet kilometara od žarišta u Petrovom Selu kod Gradiške.
“Ne mogu dobiti potrebne papire od Veterinarske stanice u Srpcu i ne preostaje mi ništa drugo nego da ih hranim i čekam da se mjere promijene, a do tada mogu i da se zaraze. Podržavam kontrolisano klanje zdravih svinja, a ići ću na protest u Gradišku ako bude organizovan. Smatram čak da je potrebno zatvoriti i granicu da se ne uvoze svinje i jede sve i svašta”, rekao je Radonić.
Klanje svinja zabranjeno je u mjestima gdje se afrička kuga pojavila, u krugu deset kilometara od žarišta. Direktor Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan” Dragan Knežević kaže da bi struka mogla donijeti odluku da klanje ipak bude dozvoljeno.
“Svi želimo pomoći poljoprivrednicima, pogotovo struka. Suština je smanjiti nivo rizika da se virus ne useli u divlju populaciju, koja je mehanički prenosilac bolesti i cilj nam je da idemo u pravcu da taj nivo rizika bude manji koliko je god moguće, ali da istovremeno pomognemo stočarima. Smatram da je potrebno ići sa predloženim mjerama u kontrolisanim uslovima, imajući u vidu stanje na farmama”, kaže Knežević.
U Srpcu je juče održan edukativni sastanak o sprečavanju širenja afričke kuge svinja na kojem je istaknuto da je slaba informisanost farmera, piše Glas Srpske.
“Širenje zaraze će se zaustaviti tek kada svi budu upoznati sa pravom prirodom virusa i naprave prepreke koje će sprečiti da dođe do domaćih svinja. Naši farmeri ne zovu veterinara kad primijete da je životinja slabija i ne jede, čekaju da se oporavi. Kada ugine, bace je u šumu ili jarak, gdje se njome hrane druge životinje, pa čak i domaće, koje stvaraju nove izvore zaraze”, rekao je veterinar Darko Despotović.
/banjaluka.net/
