Na panel diskusiji koju je organizovalo udruženje građana “Mikro mreža” u saradnji sa Fondacijom “Friedrich Ebert” govorilio se o energetskim politikama i energetskoj efikasnosti, kako u Evropskoj uniji, tako i u BiH.
Generalna ocjena panela je da su građani nezainteresovani na energetske izazove koje nameće Evropska unija, a koji će se direktno odnositi prvenstvo na privrednike BiH, a zatim i na građane. Nove regulative EU se tiču klimatske neutralnosti do 2050. godine, koje su izuzetno složene.
“CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) je alat kojim EU pokušava da zaštiti svoje ekološke ciljeve od posljedica „curenja ugljenika“ u atmosferu. Sa druge strane ETS (Emissions Trading System) je tržište emisija ugljen-dioksida koje funkcioniše po principu “plati ako zagađuješ – zaradi ako smanjuješ emisije”. Na ovim dvjema platformama Evropska unija temelji svoj budući rad po pitanju održivih izvora energije, a što će morati da prate sve zamlje, kako u EU, tako i u okruženju”, ističe Strahinja Tešanović-pravnik i stručnjak za politiku EU prema BiH i susjednim zemljama.
On dodaje da BiH i region moraju brzo raditi na ETS sistemima, kadrovima i dokumentaciji – jer bez toga gube pristup EU tržištu. Ove činjenice još nisu svjesni, kako političari tako i kompanije u BiH, ističe urednik portala “Capital”, Siniša Vukelić.
“Građani su preplavljeni nacionalnim tenzijama koje stvaraju političari, dok su teme poput energetske efikasnosti, zaštiti životne sredine i generalno obnovljivh izvora energije sporedne. Da mi ovdje sada pričamo o presudi Dodiku, bila bi puna sala, što govori da građani nisu spremni da natjeraju političare da rade u njihovom interesu. Pisali smo da je Rašidu Serdarovu i njegovom Comsaru data eksploatacija uglja i da je zbog toga na kraju došlo do poskupljenja struje jer smo je počeli uvoziti. To je ljudima teško shvatiti, da je sve povezano.”
Vukelić dodaje da nije na medijima da pišu pozitivne priče o političarima kako oni rade svoj posao, nego o problemima i da ih podstiču da ih rješavaju. Profesor pedagogije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, Nebojša Macanović smatra da nam treba više afirmativnih priča u medijima na ovu temu ali i predmeta u školama koje će podsticati svijest i razvoj mladih ka očuvanju životne sredine i obnovljivih izvorima energije.
Klasična primjer građanskog aktivizma je organizacija “Green tim”, Maria Crnkovića iz Novog Grada, koji se bore protiv odlaganja nuklearnog otpada u Trgovskoj Gori.
“To je način da se mnogo šta pokrene. Imamo pozitivnih primjera u kojima se dosta postiglo. Najmanje osam godina smo volonteri na ovom slučaju. Nismo ni gorivo obezbijedili kroz projekat, ali uspijevali smo da se borimo sa tim. Prepoznali su naš rad iako smo se borili sa članicom EU. Sve kreće od čovjeka i motiva i borba protiv odlaganja otpada na Trgovskoj Gori je najviši nivo patriotizma, kako u Republici Srpskoj, tako i u BiH.”
Pozitivan primjer rada jedne lokalne zajednice je Gradiška i njena komunalna preduzeća, gdje je gradiški Vodovod kroz međunarodne projekte uspio da izgradi fotonaponsku elektranu na vodoizvorištu snage 1 MW.
“Mi smo uspjeli da čitav sistem vodosnabdjevanja učinimo energetski efikasnim, jer smo putem međunarodnih organizacija obezbijedili sredstva za izgradnju fotonaponske elektrane na vodoizvorištu Žeravica, snage 1 MW. Imamo i brojne druge projekte s ciljem uvođenja novih tehnologija kada je u pitanju isporuka vode, a sve s ciljem da zadržimo postojeću cijenu usluge i održivog vodosnabdjevanja grada”, istakao je direktor KP “Vodovod” Gradiška, Sandro Zeničanin.
Micro mreža je na ovaj skup pozvala i brojne privredne subjekte ali su se rijetki odazvali, što pokazuje i njihovu nezainteresovanost, a posebno apostrofiramo nezainteresovanost institucija među kojima je i Elektrodistribucija Gradiška. Elektrodistribucija Gradiška ima jednu od najlošijih elektromreža u državi, dok sa druge strane solarne elektrane niču kao pečurke, pa je pitanje koliko će proizvodnja pratiti i kvalitetnu isporuku potrošačima.
