Političke nestabilnosti, čiji se nastavak očekuje i ovoga ljeta, ne bi se smjele odraziti na realizaciju započetih velikih infrastrukturnih projekata za koje su već osigurani novci i koji će u mjesecima koji dolaze ući u visoke faze realizacije, piše Večernji list BiH.
Od Gradiške na sjeveru pa do Neuma na jugu, trenutačno se realizira nekoliko značajnih projekata iz segmenta prometne infrastrukture, a kojima će BiH na nekoliko strateških područja dobiti nove kilometre modernih prometnica, nove vijadukte, ali i mostove. Povezivanje Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske preko novoga mosta kod Gradiške, imat će, osim velikog značaja u kontekstu jačanja prometne protočnosti i podizanja razine sigurnosti, i simboličnu važnost jer se radi o jednom od ključnih objekata s kojima BiH pokazuje svoju privrženost uvezivanju s Europskom unijom.
No, zbog činjenice da se još uvijek čeka izgradnja pristupne prometnice sa strane Republike Hrvatske, most, i nakon što bude u potpunosti gotov, neće biti još neko vrijeme pušten u promet. U konačnici objekt će imati iznimno veliku važnost za ovaj dio BiH jer će omogućavati spajanje na koridor 10, odnosno na autocestu Beograd – Zagreb dok je s druge strane već ostvarena poveznica na postojeću autocestu E661 Gradiška – Banja Luka. Značajno je i to što će se na ovom dijelu graditi integrirani granični prijelaz, a upravo je prije nekoliko dana ministar prometa i veza Vojin Mitrović na ovu temu razgovarao s direktorom Stalnog tajništva Prometne zajednice Matejom Zakonjšekom. Kada je riječ o autocesti, u ovom se trenutku najveći dio radova izvodi na prostoru Federacije, i to na jugu Hercegovine te sjeverno od Zenice, a upravo će ljetni mjeseci donijeti značajan napredak u kontekstu nekoliko poddionica. Putnik namjernik koji dolazi na jug Hercegovine zasigurno će u blizini Počitelja biti impresioniran kolosalnim stupovima budućeg mosta Počitelj – najvećeg mosta na autocesti, a ovih dana planira se i spajanje prvog raspona između stupova S3 i S4.
Tehničke karakteristike pokazuju o kakvom se zahtjevnom, i iz kuta struke, složenom objektu radi; gotovo 100 metara visine i duljina od jednog kilometra podaci su koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Inače, na hercegovačkom dijelu koridora trenutačno se gradi poddionica od Počitelja prema Zvirovićima, dužine 11 km, čiji je dio i most Počitelj. Na središnjoj točki koridora Vc uređuju se cijevi novog tunela kroz Ivan sedlo, a nešto sjevernije radovi na poddionici Tarčin – Ivan, ukupne dužine 6,9 kilometara, teku planiranom dinamikom. Tunel Ivan je pak dvocijevni tunel s dvije trake i proći će kroz planinski prijelaz Ivan sedlo. Ukupna dužina desne tunelske cijevi je 1721,50 m dok je lijeva tunelska cijev duga 1761,50 m i bit će pozicionirane ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17. Ovo ljeto vrlo je moguće da se intenziviraju i aktivnosti oko izrade glavnog projekta za tunel Prenj, najdužeg tunela u ovom dijelu Europe, a zasigurno najsloženijeg objekta na cjelokupnom koridoru Vc, ali i potrebne dokumentacije za poddionice tunel Prenj – Mostar sjever te Mostar sjever – Mostar jug.
Neum – Stolac Osim autoceste ovoga ljeta očekuje se i značajan napredak na magistralnim pravcima, od dovršetka brze ceste od Neuma do Stoca, pa do početka realizacije projekta brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega do granice s Hrvatskom. U kontekstu potonjeg projekta valja pojasniti kako će se isti nastavljati na južnu mostarsku obilaznicu, a koja se već gradi, i to na prostoru zahtjevnog prijevoja Kobilovača. Središnja Bosna u fokusu je pak nakon što je nedavno potpisan ugovor za izgradnju prve dionice brze ceste Lašva – Travnik – Jajce od poslovne zone Vitez do Nević Polja. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 74,904.570,00 KM s uračunatim PDV-om, s rokom završetka izgradnje od 20 mjeseci, a strateški značaj ovoga projekta leži u činjenici da se radi o dijelu brze ceste koja će središnju Bosnu izvesti iz svojevrsne prometne blokade te je povezati s međunarodno značajnim prometnim koridorima.
Pratite ”Micro mrežu”:
