BiH je i dalje jedna od minski najugroženijih zemalja u svijetu, sa više od 800.000 ugroženih građana, dok je ekonomski gubitak zbog nekorištenja minsko sumnjivih područja procijenjen na više desetina miliona evra godišnje, podaci su Centra za uklanjanje mina u BiH.
Oko 65 odsto šumskog područja, te 25 odsto poljoprivrednog zemljišta trenutno se nalazi pod minama, saopšteno je na veb stranici Centra povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina, 4. aprila.
Iz Centra za uklanjanje mina BiH ističu da pandemija virusa korona utiče na smanjeno odvijanje terenskih aktivnosti, što se odražava i na ukupnu realizaciju godišnjih i strateških planova, pa je u 2020. realizovano oko 50 odsto od planiranih zadataka deminiranja.
Istovremeno, zbog povećanog odlaska ljudi u prirodu i kretanja u blizini sumnjivih područja, pojačane su aktivnosti hitnog obilježavanja i postavljeno je ili obnovljeno oko 9.000 znakova koji upozoravaju na minsku opasnost, zbog čega je broj nesreća drastično smanjen, a u posljednje dvije godine nije bilo civilnih žrtava.
Od posljedica minskih nesreća do sada je stradalo 1.766 lica, od čega je 617 poginulo. Od ovog broja stradalo je 115 deminera, od čega 53 smrtno.
Redukovano je oko 3.240 kilometara kvadratnih sumnjivog područja, gdje je pronađeno 136.148 minsko eksplozivnih sredstava. Opasnost je potvrđena u 118, od ukupno 145 postojećih opština u BiH.
Pretpostavlja se da se unutar 1.421 ugrožene zajednice nalazi još više od 180.000 minsko eksplozivnih sredstava.
Od prošle godine, u BiH je dostupna mobilna aplikacija sa minsko sumnjivim površinama u zemlji koja je dostupna na stranici Centra za uklanjanje mina BiH, čime je uveliko pojednostavljen način dobijanja informacija o bezbjednosti područja u koje se želi ići.
Krajem prošle godine BiH je dobila produženje roka za uklanjanje svih preostalih minsko eksplozivnih sredstava prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine, zajedno sa više od 160 ostalih zemalja pogođenih istim problemom.
Novim odobrenim rokom je jasno precizirano da sva preostala minska polja u BiH budu očišćena do 2027. godine, u skladu sa postojećom Strategijom protivminskog djelovanja u BiH.