Zbog inertnosti vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima, građani BiH i Hrvatske bi mogli doći u situaciju da ne budu mogli koristiti novu brzu cestu kod Gradiške, koja bi Banjaluku trebalo da spoji na auto-put Zagreb – Beograd, a koju su BiH i Republika Srpska s jedne strane, i Hrvatska s druge, platile gotovo stotinu miliona evra.
Saobraćajnica, odnosno njen prvi dio do stare ceste Gradiška – Okučani, trebalo bi da bude završena do kraja maja, ali otvaranja neće biti ako ne bude spreman granični prelaz na hrvatskoj strani, koji je u izgradnji.
Podsjećanja radi, projekat je počeo još davne 2007. godine, a na njemu su tada, uglavnom, samo insistirale vlasti Republike Srpske jer je u interesu njenog zapadnog dijela da se bolje poveže s Evropom preko ove saobraćajnice. Računalo se da bi put od Banjaluke do Zagreba mogao trajati malo više od sat i po. Hrvatska, iako je pristala da se projekt realizuje, nikad nije bila entuzijastična u vezi s tim, i nekoliko puta je odgađala njegovu realizaciju pravdajući to nedostatkom sredstava i čekanjem novca iz evropskih fondova. Projekat je ubrzan tek kada je riješeno jedno od najvažnijih strateških saobraćajnih pitanja Hrvatske: izgradnja Pelješkog mosta, projekt koji je godinama blokiralo Sarajevo, jer su željeli rješenje graničnog spora u tom priobalnom području, a odblokirala Banjaluka, zauzvrat očekujući da će se Hrvatska aktivnije angažovati u vezi sa mostom na Savi i brzom cestom, što se i desilo.
Sada je problem ugovor između Hrvatske i BiH, kojim bi bio definisan novi granični prelaz na auto-putu kod mosta na Savi kod Gradiške. Čak i ako Hrvatska izgradi granični prelaz do kraja maja, što bi moglo biti izgledno, puštanje u saobraćaj biće moguće tek nakon potpisivanja ugovora između dvije države.
U Ministarstvu finansija Hrvatske su nam kratko objasnili da će prelaz biti pušten kada bude potpisan ugovor s BiH, ne precizirajući kada bi se to moglo desiti. Neke nezvanične informacije govore i da Hrvatska ne bi željela premještati skupu opremu s trenutnog prelaza kod Stare Gradiške na novi, što bi moglo usporiti teretni saobraćaj.
U BiH smo se prvo obratili Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je izgradila granični prelaz s BiH i carinski terminal koji se tamo nalazi. Oni su nas uputili na Ministarstvo transporta i komunikacija BiH, koje nas je proslijedilo na adresu Ministarstva bezbjednosti BiH, a koje nam ni nakon sedam dana nije poslalo odgovor.
Nezvanično, problem je tipičan za BiH: Sarajevo ne želi da granični prelaz kod Gradiške dobije zeleno svjetlo dok se ne riješi kategorizacija graničnog prelaza Svilaj kod Broda, a Banjaluka se boji da će ako Svilaj dobije kategorizaciju Sarajevo “zaboraviti” na Banjaluku. Tako potpisivanje jednog ugovora zavisi od drugog ugovora, a Hrvatskoj se ne žuri s obzirom na to da nijedna od ove dvije saobraćajnice nije u vrhu strateških prioriteta te zemlje.
Usvajanje Zakona o graničnoj kontroli BiH prije nekoliko dana otvara put da se riješi pitanje ovih kategorizacija, ali s obzirom na to da je u BiH sve stalo i da se skoro ništa ne dešava, teško je predvidjeti kako i kada će, ako uopšte i bude, ovo pitanje biti riješeno.
Situaciju su dodatno zakomplikovale evropske sankcije za Republiku Srpsku, kad je u pitanju dio koridora 5c koji prolazi kroz njenu teritoriju. Zbog tih sankcija cijeli projekat stoji, a Vlada RS je najavila da traži kineske investitore koji bi realizovali ovaj projekat, i auto-put Banjaluka – Doboj spojile sa budućim auto-putem Bijeljina – Beograd, čija izgradnja je u poodmakloj fazi.
Dok je Vojin Mitrović bio ministar transporta i komunikacija BiH nastojalo se dogovoriti s Hrvatskom da se ne pravi novi granični prelaz na hrvatskoj strani, nego da postojeći novoizgrađeni prelaz na auto-putu kod mosta na Savi kod Gradiške bude zajednički, ali ideja je propala nakon što je Hrvatska ušla u Šengen.
Ako se u narednih nekoliko sedmica ovo pitanje ne riješi, Evropa bi mogla imati prvu završenu saobraćajnicu u svojoj istoriji koja ničemu ne služi.
