Stanovnici širom Srpske uveliko se pripremaju za “crni petak”, dan kada planiraju da po niskim cijenama obnove garderober ili pazare nešto od kućnih aparata, a zaštitnici prava potrošača upozoravaju šopingholičare da dobro otvore oči i ne padaju na bombastične popuste kojima ih zasipaju trgovci.
Izlozi butika i radnji u Srpskoj su već oblijepljeni natpisima kojima najavljuju sniženja od 20 do 70 odsto za 24. novembar, a reklamama bombarduju i korisnike društvenih mreža, obećavajući vrtoglave popuste, koji će u pojedinim objektima trajati više dana.
Sekretar Udruženja trgovine i turizma pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot kazala je za “Glas Srpske” da su sniženja koje trgovci iz cijelog svijeta pripremaju posljednjeg petka u novembru veoma primamljiva kupcima, koji sa nestrpljenjem čekaju baš taj dan da bi pazarili željeni proizvod.
– Veliku posjećenost toga dana u Srpskoj posebno bilježe tržni centri, gdje zbog sniženja potrošači masovno odlaze i narednih dana. S obzirom na to da svaka prodavnica radi svoju kampanju, apelovala bih na trgovce da se prvo ne ide sa povećanjem cijena pa onda sa sniženjem, nego da to bude pravi popust, jer je u interesu svih – rekla je Šobotova.
Predsjednica dobojskog Udruženja građana, koje se bori za zaštitu prava potrošača, “ToPeer” Snežana Šešlija kazala je da se trgovci služe veoma moćnim marketinškim i psihološkim trikovima te da građani ne treba da nasjedaju na tu igru.
– Potrošači treba da krenu od novčanika i da razdvoje ono što je želja od onoga što je potreba. Posljednji petak u novembru, kad i naši trgovci, po uzoru na one sa Zapada, organizuju “Black Fridadž” liči mi na onu našu narodnu izreku “Vidjela žaba da se konji kuju pa i ona digla nogu”. Međutim, ti popusti nisu ni blizu stvarnim sniženjima, koje daju trgovci u svijetu – kazala je Šešlija i pozvala potrošače da budu izuzetno obazrivi prilikom kupovine taj dan.
Prema njenim riječima, dosta oštećene robe, koja bi trebalo da bude povučena sa tržišta, trgovci će na “crni petak”, kao i prethodnih godina, prodavati upola cijene.
– Oči dobro treba otvoriti i kada je u pitanju hrana, jer je moguće da se na rafovima nađu, kao dodatno sniženi, proizvodi dan-dva pred istek roka trajanja, kao i oni koji već nisu za upotrebu. Ne tvrdim da su sva sniženja taj dan prevara, ali sam sigurna da mnogi koriste priliku da se riješe zaliha, koje mogu, ali i ne moraju biti kvalitetne – istekla je Šešlija.
Dodala je da bi ovaj “praznik za šopingholičare” trebalo uvrstiti u određeni pravilnik da bi inspekcija imala puno pravo da kontroliše cijene na “crni petak”, koji se ne bi vodio kao svaki drugi dan u sedmici.
– Kad već prihvatamo taj dan, onda bi i institucije trebalo da odreaguju i na neki način zaštite potrošače od prevare – kazala je Šešlija.
U Inspektoratu RS ističu da inspektori svakodnevno kontrolišu da li trgovci uredno ističu cijene proizvoda te odgovaraju li formiranim i evidentiranim u poslovnim knjigama.
– Proizvod na rasprodaji ili sniženju treba biti jasno i vidljivo označen cijenom prije i tokom rasprodaje ili sniženja. Ako je procenat sniženja cijena objavljen u rasponu, primjera radi od pet do 15 odsto, najveći procenat sniženja treba da se odnosi najmanje na jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji – naglasili su Inspektoratu.
Dodali su da i proizvod na akcijskoj prodaji mora biti jasno, vidljivo i čitko označen riječima “akcija” ili “akcijska prodaja”, a pored cijene proizvoda na akcijskoj prodaji mora biti istaknuta i cijena ostvarena u redovnoj prodaji.
– Kada je riječ o sniženjima, svaku promjenu cijene inspektor može prekontrolisati pregledom poslovnih knjiga trgovca, gdje se vrlo jednostavno može uočiti da li je trgovac sniženje oglasio u skladu sa zakonom – naglasili su u Inspektoratu.
Kazne
Zakonom o zaštiti potrošača definisano je da je trgovac rasprodaju ili sniženje cijena proizvoda dužan objaviti na način uobičajen u mjestu prodaje. Ukoliko se sniženja, rasprodaje ili akcijske prodaje ne sprovode u skladu sa zakonom, kazna za trgovce, kao pravno lice iznosi od 2.000 do 10.000 KM. Kazna za trgovca koji je organizovan kao preduzetnik u ovom slučaju je od 800 do 5.000 maraka.
/Glas Srpske/
