Micro Mreža
  • Početna
  • O portalu
  • Sve vijesti
  • Servisne informacije
  • Regija
    • Laktaši
    • Srbac
    • Prnjavor
  • Video
    • Emisije
    • Podcast
  • UG MM
    • Aktivnosti UG “Micro mreža”
  • Ankete
  • Čitulje
  • Kontakt
Nema rezultata
vidi sve rezultate
  • Početna
  • O portalu
  • Sve vijesti
  • Servisne informacije
  • Regija
    • Laktaši
    • Srbac
    • Prnjavor
  • Video
    • Emisije
    • Podcast
  • UG MM
    • Aktivnosti UG “Micro mreža”
  • Ankete
  • Čitulje
  • Kontakt
Nema rezultata
vidi sve rezultate
Micro Mreža
Nema rezultata
vidi sve rezultate
  • Početna
  • Sve vijesti
  • O portalu
  • Kontakt
Početna Vijesti

Danas je Svjetski dan pčela

Micro Mreža od Micro Mreža
20/05/2024
u Vijesti, Zanimljivosti

U svijetu se 20. maja službeno već sedmu godinu obilježava Svjetski dan pčela. Njihova je važnost za čovječanstvo neupitna, jednako kao i neprestano podsjećanje na to.

Cilj je skrenuti pažnju i podići svijest o ključnoj ulozi pčela i drugih oprašivača u održavanju ravnoteže u prirodi i očuvanju okoliša. U organskoj poljoprivredi pčele imaju središnju ulogu jer su ključne za postizanje uravnoteženog i zdravog ekosistema. Organski pristup poljoprivredi poštuje prirodne ritmove i cikluse prirode, a pčele su integralni dio ovog sistema. Ovakva vrsta poljoprivrede potiče očuvanje prirodnih staništa za pčele – cvjetne livade, šume i druge prirodne površine bogate raznolikim biljkama. Takvi stanišni uslovi osiguravaju im dostupnost različitih izvora hrane i omogućuju da obavljaju svoju vitalnu ulogu u oprašivanju biljaka.

Ljudskim aktivnostima poput upotrebe pesticida, uništavanja prirodnih staništa i uticaja na klimatske promjene, dovelo je do ugrožavanja preko 20 000 vrsta pčela i drugih oprašivača, poput leptira, šišmiša i kolibrića. Oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosistema. Gotovo 90% svjetskih vrsta divljih cvjetnica zavisi, u potpunosti ili barem djelimično, o životinjskom oprašivanju, zajedno sa više od 75% svjetskih prehrambenih usjeva i 35% globalnog poljoprivrednog zemljišta.

Ako bi se nastavio trend opadanja broja pčela i drugih oprašivača, hranjivi usjevi, poput voća, orašastih plodova i mnogih povrtnih kultura, bili bi sve više zamijenjeni osnovnim usjevima poput riže, kukuruza i krompira, što bi na kraju rezultiralo neuravnoteženom prehranom. Intenzivne poljoprivredne prakse, promjene u korištenju zemljišta, uzgajanje monokultura, pesticidi i više temperature povezane s klimatskim promjenama predstavljaju probleme za pčelinju populaciju, a time i za kvalitetu hrane koju uzgajamo. Čovjek je direktni krivac pada otpornosti pčela i povećanju broja različitih bolesti i štetnika koje napadaju pčelinje zajednice.

Tema Svjetskog dana pčela 2024. godine „Biti angažovan sa mladima“ (eng. „Bee engaged with youth“) naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore očuvanja oprašivača, prepoznajući ih kao buduće čuvare naše životne sredine. Naglašava globalnu saradnju kako bi se uključili mladi pojedinci u zaštitu ovih vitalnih vrsta. Angažovanjem mladih u pčelarske aktivnosti, obrazovne inicijative i zagovaračke napore možemo inspirisati novu generaciju ekoloških lidera i osnažiti ih da ostvare pozitivan uticaj na svijet. Podsticanje raznovrsnijih poljoprivrednih sistema i smanjenje oslanjanja na toksične hemikalije može uticati na povećano oprašivanje. Na taj način čuvamo sigurnost hrane, kroz povećanje kvaliteta i količine hrane i doprinosimo eliminciji gladi u zemljama u razvoju.

„Ne možemo govoriti o smanjenju gladi u svijetu, ako ne osiguramo uslove za zaštitu pčela i drugih oprašivača. Vrijeme je da svi postanemo svjesni njihove važnosti, a posebno svjetski čelnici i donositelji odluka. Od sada se 20. maja širom svijeta obilježava kao praznik pčela i pčelara te vjerujem da će se proglašenjem Svjetskog dana pčela početi više razmišljati o pčelama, posebno u kontekstu osiguranja uslova za njihov opstanak, a time i za opstanak ljudske vrste.“ – rekao je 2017. godine povodom proglašenja Svjetskog dana pčela Boštjan Noč, predsjednik Slovenskog pčelarskog saveza (Čebelarska zveza Slovenije). Podsjetimo, Slovenija je 2011. godine postala jedna od prvih zemalja u Evropskoj Uniji (eng. European Union, EU) koja je zabranila upotrebu određenih pesticida koji su najštetniji za pčele.

Prema procjenama Organizacije Ujedinjenih Nacija za hranu i agrikulturu (eng. Food and Agriculture Organization of the United Nations, FAO), u Evropi je 1990. bilo 22,5 miliona pčelinjih zajednica. Do kraja milenijuma njihov broj je opao. Međutim ono što je pozitivno za istaknuti jeste činjenica da su se pčelinje populacije u  Evropi oporavile do 2021. godine, kada je procijenjeno da ih je bilo oko 25,1 milion. Bitno je naglasiti da su pčelarstvo i apikultura značajno porasli širom svijeta posljednjih decenija. U svijetu je 2021. proizvedeno oko 1,8 miliona tona meda. Najveći proizvođač bila je Kina sa godišnjom proizvodnjom od 486.000 tona. Slijede Turska (96.300 tona) i Iran (77.200 tona).

Prema podacima iz maja 2023. godine u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske ističu da je trenutno registrovano 5.000 pčelara sa oko 230.000 košnica. Dvije godine ranije, istakli su u ministarstvu, u Republici Srpskoj je bilo 600 pčelara i oko 20.000 košnica.

Na području grada Gradiške djeluju dva udruženja pčelara koji okupljaju više od 200 članova a procjena je da ih je ukupno preko 300, jer svi pčelari nisu članovi navedenih udruženja.

Broj košnica sa kojima raspolažu pčelari u Gradišci procjenjuje se na preko 10 000.

Dana 5. aprila 2023. Evropska komisija odgovorila je Evropskoj građanskoj inicijativi (eng. European Citizens Initiative-ECI) „Spasimo pčele i poljoprivrednike! Ovu Evropsku građansku inicijativu podržalo je više od milion građana širom EU-a, a Evropsku komisiju poziva na postepeno ukidanje sintetičkih pesticida do 2035. godine, obnovi biološke raznolikosti u poljoprivredi, te podržavanje poljoprivrednika u toj tranziciji. Od početka Inicijative 2019. Komisija je poduzela ambiciozne mjere u okviru Evropskog zelenog plana kako bi riješila problem smanjenja broja oprašivača i osigurala održivost prehrambenih sistema.

Ono što svi mi kao pojedinci možemo da uradimo jeste:

  • kupovina sirovog meda od lokalnih farmera;
  • sadnja raznolikog skupa domaćih biljaka koje cvjetaju u različito doba godine;
  • kupovina proizvoda iz održive poljoprivredne prakse;
  • izbjegavanje pesticida, fungicida ili herbicida u našim vrtovima;
  • zaštita zajednica divljih pčela kada je to moguće;
  • pravljenje vodoskoka za pčele ostavljajući zdjelu s vodom vani;
  • pomoć u održavanju šumskih ekosistema;
  • podizanje svijesti oko nas dijeljenjem ovih informacija unutar naših zajednica i mreža;

Kroz razumijevanje i podršku pčelama, možemo stvoriti uravnotežene ekosisteme koji podstiču održivost naše okoline i budućnost generacija koje dolaze. Čuvajmo dragocjene pčele, jer smanjenje broja pčela utiče na sve nas!

/inz.ba, Micro mreža/

Tags: Gradiška
ShareTweetSendSend

Pročitajte i ove priče

Osumnjičen da je nezakonito došao do nove vozačke dozvole

06/12/2025

Biznismen iz Mrkonjića kupio preduzeće čije nekretnine su u centru Gradiške

06/12/2025

Dan D za prelaz Gradiška: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

06/12/2025

Raspored utakmica u Areni Gradiška

05/12/2025

Zapratite nas

  • 36k Pratilaca
  • 4.5k Pratilaca
  • 3.8k Pretplatite se
  • 333 Pratilaca

Najnovije

Osumnjičen da je nezakonito došao do nove vozačke dozvole

06/12/2025

Biznismen iz Mrkonjića kupio preduzeće čije nekretnine su u centru Gradiške

06/12/2025

Dan D za prelaz Gradiška: Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

06/12/2025

Raspored utakmica u Areni Gradiška

05/12/2025
FOTO: Bolnica Gradiška

Ginekološke preglede možete obavljati i u Bolnici Gradiška

05/12/2025

Podržite rad portala Micro Mreža

Uz PayPal sa nekoliko klikova na siguran način donirate iznos koji želite. E-mail za donacije putem PayPal-a je [email protected]

Micro Mreža je najčitaniji portal u Gradišci. Saznajte najnovije informacije iz Gradiške, Srpca i Laktaša.

Kontakt
  • Vidovdanska 1a, 78400 Gradiška, BiH
  • [email protected]
Redakcija
  • [email protected]
  • +387 066/208-027
Pratite nas i putem:

2016 – 2025 Udruženje građana Micro mreža- Sva prava zadržava.

Developed by AVALON STUDIO

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

Nema rezultata
vidi sve rezultate
  • Početna
  • O portalu
  • Sve vijesti
  • Društvo
  • Politika & Ekonomija
  • Region & Svijet
  • Sport
  • Fudbal
    • Fudbal Evropa & Svijet
    • Premijer liga BiH
      • Premijer liga BiH rezultati
    • Fudbal I liga RS
      • Fudbal I liga RS rezultati
    • Fudbal II liga RS
      • Fudbal II liga rezultati
    • Fudbal III liga RS
      • Fudbal III liga rezultati
    • Fudbal IV liga RS
      • Fudbal IV liga RS rezultati
    • Fudbal V liga RS
      • Fudbal V liga RS rezultati
  • Košarka
  • Tenis
  • Rukomet
  • Ostali sportovi
  • Kultura
  • Intervju
  • Moj stav
  • Studentsko ćoše
  • Zanimljivosti
  • Život & zdravlje
  • Selo & poljoprivreda
  • Rubrika za privredu
  • Priče sa granice
  • Naše hronike
  • Ostale vijesti
  • Servisne informacije
  • Regija
    • Laktaši
    • Srbac
    • Prnjavor
  • Video
    • Emisije
    • Podcast
  • UG MM
    • Aktivnosti UG “Micro mreža”
  • Ankete
  • Čitulje
  • Kontakt