Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) mr Dragan Stanković razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima gradova Banjaluka, Gradiška, Istočno Sarajevo, Laktaši, Prijedor, Prnjavor, Trebinje i opština Kozarska Dubica, Mrkonjić Grad, Novi Grad i Srbac o saradnji pri uvođenju sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti i prikupljanju neophodnih podataka u ovim lokalnim zajednicama.
„Radi se o kapitalnom projektu za sve građane i jedinice lokalne samouprave jer ćemo ovim popisom dobiti tačan broj nepokretnosti i njihovu vrijednost što će omogućiti pravičniju naplatu poreza i planiranje privrednog razvoja jedinica lokalne samouprave. Kada se popiše sva imovina tačno ćemo znati koliko ima registrovanih nepokretnosti sa adekvatnim podacima. Utvrđena vrijednost nepokretnosti omogućava vlasnicima da na pravi način u punom obimu raspolažu svojom nepokretnošću“, naglasio je Stanković.
Prema njegovim riječima prikupljeni podaci biće korisni i kada je u pitanju socijalna karta građana, misleći pri tome na povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, pa i kada je u pitanju primjena Zakona o izmjeni Zakona o stvarnim pravima.
On je podsjetio da je Izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske iz 2023. godine, masovna procjena vrijednosti nepokretnosti u nadležnosti Uprave, kao i da je prošle godine RUGIPP donio podzakonski akt, a da su za potrebe prikupljanja potrebnih podataka planirana sredstva Planom poslova premjera i osnivanja katastra nepokretnosti za 2025. godinu.
„Time smo stvorili sve pretpostavke za početak realizacije aktivnosti gradova Banja Luka, Gradiška, Istočno Sarajevo, Laktaši, Prijedor, Prnjavor i Trebinje i opština Kozarska Dubica, Mrkonjić Grad, Novi Grad i Srbac. Sredstva za popis u ovih 11 lokalnih zajednica obezbijednio je RUGIPP, a da bi se popisale sve lokalne zajednice biće potrebna sredstva Svjetske banke, čiji kredit očekujemo za otprilike dva mjeseca, jer je vrijednost projekta 28 miliona evra“, precizirao je Stanković.
On je naveo sa su ove jedinice lokalne samouprave izabrane prvenstveno sa stanovišta tržišta nepokretnosti i mogućnosti provođenja masovne procjene vrijednosti nepokretnosti.
„Kroz realizaciju pilot projekta testirane su određene mogućnosti i modeliteti saradnje, a primjere dobre prakse nastojaćemo koristiti u svim jedinicama lokalne samouprave“, dodao je Stanković.
On je dodao da su aktivnosti na implementaciji sistema masovne procjene vrijednosti nepokretnosti prethodno realizovane kroz pilot projekte, počev od 2020. godine do danas, i to u Banjaluci, Laktašima, Gradišci i Srpcu čiji su rezultati opravdali aktivnosti koje se sada provode.
„Najbolje govore podaci o Banjaluci gdje je u katastarskim opštinama šest i sedam 30 odsto nepopisanih nepokretnosti, što je otprilike pet miliona KM poreza godišnje koje ovaj grad gubi. Laktaši su na dobar način uradili posao i shvatili šta popis donosi“, rekao je Stanković i istakao da će projekat trajati oko pet godina, pri čemu će biti zaposleno oko 1000 ljudi, popisivača na ugovor o djelu.
On je poručio da se ne radi ni o kakvom novom porezu, već pravičnijoj naplati postojećeg poreza.
Stanković smatra da od saradnje sa jedinicama lokalne samouprave zavisi i dostupnost podataka za potrebe masovne procjene, odnosno onih podataka kojim Uprava ne raspolaže.
Savjetnik gradonačelnika Banjaluke za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić rekla je da je cilj projekta pravednija i ravnopravnija naplata poreza na nepokretnosti.
Ona je podsjetila da je Banjaluka učestvovala prethodnih pet godina u Pilot projektu masovne procjene vrijednosti nepokretnosti, pri čemu je utvrđeno da je u dvije katastarske opštine 30 odsto poreskih obveznika neoporezovano.
„Radi se o kapitalnom projektu kojim ćemo popisati svu imovinu u Republici Srpskoj. Banjaluka ima izuzetan interes u ovome kako bismo povećali svoju naplatu poreza na nepokretnosti. Godišnje Banjaluka gubi od pet do deset miliona KM sa dosadašnjim načinom naplate“, precizirala je Aničić.
Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević rekao je da je cilj projekta realna, pravedna i sveobuhvatna naplata poreza na nepokretnosti, ali da ovaj projekat pruža i čitav niz drugih mogućnosti.
/rgurs.org/
