Među srednjoškolcima i osnovcima širom svijeta pojavila se nova aplikacija za telefone koja skenira kodove na garderobi njihovih vršnjaka i utvrđuje šta je markirano, a šta ne, a dostupna je i mladima u BiH.
Stručnjaci upozoravaju da se materijalizam raširio u svim segmentima našeg društva pa tako i kod najmlađih kategorija, što je odavno za uzbunu.
Naime, ukoliko se kod nekog uoči da nosi patike ili drugi komad odjeće koji nije originalan, on je često izložen izrugivanju i stigmatizaciji.
I bez ove aplikacije, kažu stručnjaci, ali i roditelji, kod školaraca je, nažalost, postalo važno kako se oblače, odnosno da li je nešto markirano ili ne.
“Moj sin došao je prije neki dan i tražio da mu kupimo patike koje koštaju oko 300 KM, a toliko je pola plate njegove majke. Takve patike nose neki njegovi drugari koji su popularni u školi. Mi smo ostali zatečeni dokle je otišla ta pojava”, kaže otac jednog srednjoškolca iz Banjaluke.
Pored ovoga, u posljednje vrijeme aktuelne su i Viber grupe, gdje nekolicine tinejdžera ogovara jednog ili više njih izrugujući se njihovim osobinama ili oblačenju.
“To se može kanalisati i u školi i u porodici, samo je bitno da djeca imaju edukativne radionice i stručni pristup u školi. Treba isticati vrijednosti kojima djeca treba da teže. Treba ih naučiti da ne gledaju kako je ko obučen, da li je nečija odjeća markirana, da li nešto izgleda moderno, nego treba da pokušamo njihove vrijednosti da razvijamo u drugom smjeru”, savjetuje Aleksandar Milić, psiholog iz Banjaluke.
Prema njegovim riječima, to je primarno zadatak vaspitnog rada sa djecom u školi, kao i stručne službe koja postoji u obrazovnoj ustanovi.
“U posljednje vrijeme pojavljuje se i to da nekog snimaju, postavljaju na društvene mreže, pa da njegove osobine izlažu ruganju”, upozorava Milić za “Nezavisne”.
Dodaje da stručne službe u školama ujedno treba da rade i sa roditeljima kako bi djecu edukovale o tome na pravi način.
Naglasio je da se malograđanski pristup roditelja i te kako reflektuje na djecu.
“Ako mama ili tata nešto čine, djeca njih oponašaju, uče od njih. Onda kasnije postoje drugi modaliteti deformisanog mijenjanja fizičkog izgleda”, ističe Milić.
Kako pojašnjava, potrebno je nekritički raditi s roditeljima te imati ciljane roditeljske sastanke.
“Ne treba to raditi na način da se njima samo kaže: ‘Vaše dijete je nasilno prema drugima, povređuje druge, razmaženo je derište i manipulator.’ Potrebno je da oni imaju obuku koju vode stručne službe, ali to ne može raditi nastavnik, nego samo stručna služba”, zaključio je Milić.
Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola dobojske regije, smatra da je rješenje suzbijanja ovakvog ponašanja vraćanje korijenima tradicionalne porodice.
“To me ne iznenađuje. Današnje vrijeme polako unosi kult materijalizma u naše društvo, protiv čega se ja kao tradicionalan čovjek borim. Radim na tome da one prave ljudske vrijednosti dominiraju u našem obrazovnom sistemu. Nažalost, ne možemo da izbjegnemo tu priču o kultu materijalizma koji se polako uvodi kod nas i gdje svakako obrazovni sistem mora da odgovori na odgovarajući način, da te prave tradicionalne vrijednosti izbiju u prvi plan”, kazao je Vasiljević.
Kako navodi, rješenje je i interaktivan rad porodice i škole sa djecom, kao i lokalne zajednice.
“Škola se u ovom slučaju može baviti samo posljedicama. Samo porodica je ključna, a sve ostalo je reaktivno djelovanje koje neće donijeti neki veliki uspjeh”, istakao je Vasiljević.
/Nezavisne/
