“Hrvatske ceste” očekuju od preduzeća “Integral inženjering” da radove na brzoj cesti od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do postojećeg auto-puta prema Zagrebu izgradi u ugovorenom roku od 24 mjeseca, rečeno je “Nezavisnim” u tom preduzeću, koje je investitor u ovaj projekat.
Podsjećanja radi, “Nezavisnim” je prošlog petka, prilikom posjete gradilištu ove ceste, rečeno da će doći do kašnjenja završetka radova zbog višemjesečnog zaustavljanja radova od strane hrvatskih organa zbog loših vremenskih prilika.
Naime, kako je prošlog petka “Nezavisnim” rekao Damjan Kralj, direktor laktaškog “Integral inženjeringa” u Hrvatskoj i voditelj gradilišta, vremenske prilike su onemogućile radove na većem dijelu gradilišta, posebno na najkritičnijoj tački, odnosno mostu preko kanala Nova Sava, koji je za stotinak metara duži od novoizgrađenog mosta preko rijeke Save.
“Od kraja septembra do sada, nažalost, imamo obilne padavine u cijelom regionu i kako se zbog toga vodostaj Save i kanala Strug podigao, radovi se ne mogu izvoditi na kritičnom dijelu gradilišta. To vrijeme ćemo morati nadoknaditi van ugovorenog roka. “Integral” će učiniti maksimalne napore i uložiti sve svoje resurse da se radovi završe što prije, ali ako bude bilo objektivnih razloga da se to ne bude moglo, vjerujemo da će “Hrvatske ceste” kao investitor ovog projekta obavijestiti javnost”, rekao nam je tada Kralj.
On nam je tada kazao da, ako bi im “Hrvatske ceste” dozvolile da priđu gradilištu iz BiH, preko mosta na auto-putu Banjaluka – Gradiška, to bi moglo značajno ubrzati izvođenje radova.
“Taj prilaz gradilištu bi nam bio od kritične važnosti. Naši kooperanti u Hrvatskoj, s kojima dobro sarađujemo, ne mogu obezbijediti dovoljno materijala koji moramo izvesti dnevno na gradilište zbog zakrčenosti ceste D5 i gužvi koje se stvaraju na njoj jer je to cesta koja ide prema graničnom prelazu Gradiška. Do kraja građenja nam treba još 15.000 kubika betona, 3.000 tona bigovane armature, 4.000 tona čelične konstrukcije, 500.000 kubika ostalih miješanih materijala za nasipe, 100.000 kubika tampona i 40.000 tona asfalta”, rekao je on, uz napomenu da oko 70 odsto teške građevinske mehanizacije stoji.
U “Hrvatskim cestama” su juče pojasnili da razmatraju mogućnost da “Integralu” izdaju odobrenje za korištenje mosta za dobavljanje i dopremanje nasipnog materijala iz BiH, ali da ne mogu dozvoliti da preko novog mosta na gradilište dođu građevinske mašine.
“Pristup drugim građevinskim mašinama, osim za prevoz navedenog materijala, ne može, a time i neće biti dopušten, budući most nije konstruisan da bi se po njemu mogle kretati građevinske mašine. Iako odobrenje korištenja mosta za potrebe izgradnje na drugim gradilištima nije ugovorna obaveza naručioca, ono predstavlja znak dobre volje s ciljem uspješnog dovršetka projekta, te se ono eventualno može odobriti tek nakon što izvođač ispuni potrebne preduslove”, pojasnili su nam oni.
Kako su precizirali, da bi mogli dozvoliti pristup gradilištu, mora se prvo izdati privremena upotrebna dozvola, uz održan tehnički pregled i uklanjanje nedostataka, kao i sklapanje ugovora za održavanje mosta za vrijeme korištenja od strane izvođača. Osim toga, kako su rekli, neophodno je i formiranje privremenih gradilišnih prelaza, kao i još neki uslovi koje nisu naveli.
Uprkos činjenici da “Integral” ne može ubrzati radove bez pristupa s bh. strane, “Hrvatske ceste” ostaju pri tome da radovi moraju biti završeni na vrijeme.
“Rok za dovršetak dionice brze ceste Okučani – granica BiH je 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao”, naglasili su oni, uz napomenu da su radovi započeli 15. februara ove godine, iz čega proističe da bi krajnji rok morao biti sredina februara 2024. godine.
U Evropskoj komisiji su nam na pitanje da li sankcije koje su SAD izrekle “Integralu” mogu uticati na radove odgovorili da je to pitanje za Hrvatsku, a ne za EU. Na naša druga dva pitanja, da li ulazak Hrvatske u Šengen može uticati na rokove za izgradnju novog graničnog prelaza na hrvatskoj strani, odnosno puštanje saobraćajnice u rad, te da li bi se EU saglasila da na bh. strani bude izgrađen zajednički prelaz ako se o tome dogovore Hrvatska i BiH, nisu imali nikakav komentar.
Podsjećanja radi, Vojin Mitrović, donedavni ministar komunikacija i transporta BiH, “Nezavisnim” je rekao da je bh. strana ponudila Hrvatskoj da se radi ubrzanja otvaranja ceste i smanjenja troškova gradnje prilagodi postojeći granični prelaz u BiH koji odgovara evropskim standardima, ali da Hrvatska još nije poslala odgovor.
U Ministarstvu finansija Hrvatske, koje je nadležno za granični prelaz, “Nezavisnim” su potvrdili da će granični prelaz Hrvatska graditi na svojoj strani, te da će taj posao biti završen u roku izgradnje ceste, odnosno do 15. februara 2024. godine.
/Nezavisne/
