Dok svjetski maloprodajni lanci danas bilježe najveći talas kupovine u okviru globalno poznatog “Crnog petka“, u Gradišci ovaj trend praktično prolazi neprimijećeno. Umjesto jednodnevnih velikih popusta kakvi su uobičajeni širom svijeta za jedan dan-petak, domaći trgovci odlučili su se za drugačiji pristup.
Dio trgovaca u Gradišci opredijelio se za model “Black week“ odnosno više dana popusta od koji su počeli sredinom sedmice i trajaće do vikenda, nudeći popuste koji se kreću od 20, 30, 40 i ponedgdje 50 odsto. Na taj način pokušali su rasteretiti gužve i privući kupce dužim trajanjem akcija, umjesto jednodnevnog šopinga kakav donosi tradicionalni “Crni petak”.
Sa druge strane, veći trgovački centri u gradu nisu se odlučili za današnju ponudu velikih popusta. Umjesto klasičnog “Crnog petka” sa najnižim cijenama, oni su kupcima najavili popuste tek u subotu i nedjelju, dakle mimo globalnog termina koji se obilježava upravo danas.
Iskustva građana povodom ovog globalnog fenomena su uveliko slična, a to je da se na ovaj dan trgovci vješto koriste trikovima kako bi prodali nešto više.
“Najviše su me iritirala famozna sniženja od 70 odsto, nikad to nije u praksi značilo zaista da je u pitanju popust nego samo puko namamljivanje kupaca”, požalio se sugrađanin Saša Ćatić i dodao da nevjeruje nikakvim popustima na “Crni petak” jer je po njemu riječ o vraćanju cijena naniže koje su prethodno podignute.
Pozitivno iskustvo o kupovini na “Crni petak” podjelila je Gradiščanka Ivana, koju smo zatekli ispred jedne od kozmetičkih radnji u centru grada.
“Ja već godinama pratim sniženja na ovaj dan i zadovoljna sam sa popustima u kozmetičkim radnjama. Kada je u pitanju roba, odlazim u veće trgovačke centre u Banjoj Luci, a ponekad i pazarim nešto preko interneta, obično je riječ o nekim sitnicama”, navela je Ivana.
Obišli smo pojedine salone namještaja gdje su nam naveli kako je njihova politika popusta koncipirana tako da uvijek tokom godine imaju pojedine komade namještaja sa popustom što su kupci prepoznali te nemaju potrebe fokusiranja na “Crni petak”.
Prethodnih dana iz MUP-a Republike Srpske pozvali su građane na oprez prilikom online kupovine te su dali niz savjeta svima koji budu kupovali tokom dana sniženja.
Od juče je na snazi i novi Zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj, a povodom stupanja na snagu, ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić izrazio je uvjeravanja da je lažnim poskupljenjima došao kraj, te da su trgovci u obavezi da uz akcijsku cijenu istaknu i najnižu cijenu u proteklih 30 dana, pa će kupci moći jasno da vide da li je sniženje stvarno ili samo marketinški trik.
Šulić je za Mondo.ba najavio kako će inspektori danas, na Crni petak biti na terenu.
Kako će se otkriti “lažna sniženja”?
Ministar je pojasnio da je kontrola jednostavna, a potencijalne zloupotrebe lako uočljive.
“Kada inspektor dođe u radnju i vidi da je istaknuta samo nova cijena, bez one ranije, može odmah da reaguje. Uvidom u fiskalne evidencije provjerava se koja je cijena važila prethodnih dana. Može se vidjeti kolika je bila cijena, na primjer 1. novembra, i uporediti sa današnjom”, izjavio je Šulić, piše Mondo.ba.
O rezultatima “Crnog petka” moćiće se više reći kada Poreska uprava RS iznese zvanične podatke. Podsjećanja radi, prošle godine u periodu od 24. novembra do 1. decembra, promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji iznosio 283.534.092 KM u Republici Srpskoj.
Korijeni Crnog petka vode u šezdesete godine prošlog vijeka, u Filadelfiju, grad u kojem je dan nakon Dana zahvalnosti bio sve osim prazničan.
Svake godine Crni petak se širom svijeta održava četvrtog petka u novembru. Tog dana, tradicionalno, počinju božićne i novogodišnje rasprodaje, pa policija ima najviše posla.
Tada je veliki broj ljudi iz predgrađa dolazio u centar grada da obavi svoju novogodišnju kupovinu, a tog petka bi ulice bile potpuno zakrčene i ljudima koji su hrlili na čuvenu fudbalsku Army–Navy utakmicu između vojske i mornarice, dok su se automobili gomilali u nepreglednim kolonama.
Nastajale su ogromne gužve koje su bile problematične za policiju koja je radila intenzivne, duge smjene, kako bi se nosila sa sukobima, krađama i saobraćajnim kolapsom.
Policajci preopterećeni gužvom, počeli su taj dan da nazivaju „crnim“, stavljajući do znanja da im je to najteži dan u godini. Nije bilo glamura, nije bilo popusta, samo haos i frustracija.
Prekrajanje priče
Tek mnogo godina kasnije, kada su trgovci shvatili koliki potencijal nosi ideja “najvećih sniženja u godini”, počeli su da preoblikuju priču kako bi zvučala ljepše i privlačnije.
Umjesto policijskog termina koji je opisivao čisto preživljavanje, lansirali su marketinšku verziju po kojoj prodavnice baš tada iz “crvenog“ prelaze u „crno“, odnosno iz gubitka u profit. Naziv je nastao zbog toga što se u računovodstvu crna boja koristi za označavanje dobiti, a crvena za gubitak.
Crni petak je dobijao na popularnosti u Americi tokom 20. vijeka, a posebno poslije 2000. godine, kada je za prodavnice postao najprometniji dan u godini.
Malo po malo, potrošački Crni petak se proširio svijetom. Kako piše časopis Forbs, u Kanadi se pojavio 2008, u Velikoj Britaniji 2010, a u Australiji i Novom Zelandu oko 2013. godine. Širio se državu po državu, i danas većina ljudi ima osjećaj da je Crni petak tu oduvijek, iako je fenomen relativno nov.
Fenomen je posebno ojačao pojavom društvenih mreža, jer mlađi potrošači lakše prate trendove i u skladu sa tim, traže popuste.
“Crni petak se u posljednje vrijeme proširio i na Sajber ponedeljak, koji je fokusiran na internet trgovinu, a mnoge prodavnice nude Crnu nedjelju popusta ili čak Crni mjesec novembar. Crni petak je i na našim prostorima postao simbol potrošačke kulture i šoping-manije”, piše nedjeljnik Politika.rs.
