Kvalitet voća i neredovno plodonošenje u mnogome zavisi od jesenje obrade zemljišta, đubrenja i zaštite.
Jesenje đubrenje je neizostavna i jedna od najbitnijih agro-tehničkih mjera u toku mirovanja voćnjaka. Njome se u zemljište unose i akumuliraju neophodne količine hranjivih materija koje su potrebne voćkama tokom naredne vegetacije. Poslije berbe, u voćnjaku počinju priprema i radovi za sljedeću proizvodnu godinu.
Đubrenje, kao i osnovna obrada zemljišta, su mjere koje nikako ne treba preskakati. Po završetku vegetacije, nakon otpadanja listova, lišće i plodove koji su ostali na grani i istrunuli (mumificirani plodovi), treba sakupiti i iznijeti iz voćnjaka te spaliti na đubrištu jer mogu biti nosioci bolesti i štetočina, naročito ako je u toku vegetacije bilo zaraze ili štetočina, a koje se nisu suzbijale.
Osnovno đubrenje prije obrade
Kvalitet voća i neredovno plodonošenje u mnogome zavisi od jesenje obrade zemljišta, đubrenja i zaštite. Jesenja obrada zemljišta u voćnjaku podrazumijeva oranje na manjoj dubini od oko 15 do 18 cm, nikako dublje jer bi moglo dovesti do oštećenja korijenovog sistema. Svakako ovu radnju obaviti po suvom vremenu, ne kišovitom i vlažnom.
Đubrenje se također ne smije izostaviti jer bi se to odrazilo na kvalitet i rod voćki. Osnovno đubrenje voća bilo bi dobro izvesti prije obrade zemljišta kako bi se granulirano đubrivo djelimično i inkorporiralo u zemljište. Količina hranjiva zavisi od samog zemljišta, starosti i vrste voća. Ono direktno utiče na plodnost i strukturu zemljišta, optimalan porast, dužinu vegetacije, otpornost voćaka na uticaj niskih temperatura, uticaj bolesti i štetočina, utiče na sveopštu kondiciju. Doprinosi boljoj rodnosti i kvalitetu ploda.
Sadnja voćki: Treba li prikraćivati korijenje i nadzemni dio sadnica?
Tokom vegetacije, dakle rastom i razvićem voćke iz zemljišta izvuku veliku količinu hranjiva za izgradnju svoje sveukupne nadzemne mase iz tog razloga obavezno je voćke nahraniti u jesen. U tu svrhu koriste se organska i mineralna komplesna đurbiva, kako bi se rastvorila u pristupačne oblike koje biljka može usvojiti na samom početku vegetacije.
Koje đubrivo odabrati?
Od organskih đubriva najčešće se koristi stajnjak i to zgorio ili poluzgorio (odstajao stajnjak) ili paletirana organska đubriva. Najčešće za tu namjenu koristi se goveđi, ali može i mješavina goveđi konjski, ovčiji itd., a odlično je koristiti i gotov kompost. Osim hranjive vrijednosti, ima ulogu da poboljša i popravi strukturu zemljišta, te ga obogaćuje mikroorganizmima koji potpomažu usvajanje hranjivih elemenata. Osim stajnjaka, na tržištu je ogromna paleta raznih organskih tečnih đubrivima koji imaju istu ulogu.
Kako obaviti đubrenje u rupe pri sadnji voćaka?
Pored organskog koje se zemljištu daje svake treće godine, primjena mineralnih, kompleksnih đubriva je svake jeseni. Njegova količina zavisi od voćne vrste, starosti zasada, te obezbjeđenosti samog zemljišta hranjivima što se decidno može utvrditi hemijskom analizom. U ovom periodu koriste se formulacije sa manje azota, a više fosfora i kalijuma, iz razloga što je tim hranjivim elementima potrebno više vremena za razgradnju u pristupačne oblike koje voćka može da usvoji.
U ponudi su sljedeće kombinacije NPK 8 -16 -24, NPK 7-20-30, NPK 8-20-30, NPK 6-12 24, NPK 7-21-21 i slične. Svu količinu iznijete mase, potrebno je vratiti u zemljište đubrenjem u jesen.
Obavezna analiza
Analizu zemljišta je potrebno uraditi svake treće godine u već zasnovanim voćnjacima, a u novom prije podizanja zasada, na taj način dobijamo tačne podatke šta zemljište sadrži i koje hranjive materije mu nedostaju. Obično se radi sa preporukom pri čemu se dobija detaljno uputstvo kojom kombinacijom mineralnog đubriva i kojom količinom đubriva dodati datoj parceli. Ako se tek planira novi zasad dobija se preporuka koja vrsta voća bi bila najidealnija.
Bitno je pravilno i uzeti, u voćnjaku, uzorak po slojevima do 30 cm, 30-60 cm i 60-90cm napravi se reprezentativni uzorak i odnese na analizu sa preporukom. U toku vegetacije bilo bi dobro uzeti i list na analizu na osnovu čega se može utvrdi i procijeniti količina roda, a na osnovu toga sačiniti plan đubrenja za određenu voćnu vrstu.
Idealno bi bilo ko ima sistem kap po kap dodati NPK u sistem, ali u više manjih obroka.
/Agroklub.ba/
