U proteklom periodu kako u svijetu, tako i kod nas sve je veći broj djece uzrasta od tri do šest godina koja imaju smetnje u govoru. O ovom fenomenu govorili smo sa Zoranom Rajkovićem, logopedom iz “Doma zdravlja” Gradiška koji ističe kako se smetnje u govoru mogu primjetiti već u 12-13. mjesecu.
Kako kaže Rajković, smetnje u govoru kod djece se mogu prepoznati već u 12-13. mjesecu, a ako dijete ne progovori svoju prvu riječ do 18. mjeseca onda je obaveza roditelja da dijete odvedu logopedu. Takođe, ako dijete sa dvije ili tri godine počne izgovarati glasove koji ne odgovaraju njihovom periodu javljanja, kao što su s, z, š, ž, r, č uz pojavu šuma onda bi bilo poželjna posjeta logopedu kako ne bi došlo do stabilizacije pogrešnih obrazaca koji se kasnije teško ispravljaju.
Najčešće jezičke smetnje koje se javljaju kod djece predškolskog uzrasta su: dislalija- poremećaj izgovora pojedinih glasova, razvojna disfazija senzornog tipa koja se odnosi na poteškoće razumijevanja socijalne sredine, te razvojna disfazija ekspresivnog tipa koja se odnosi na poteškoću strukturisanja i izražavanja jezičke misli. Takođe, često se javljaju razvojne disharmonije koje se obrađuju sa govorno-jezičkog aspekta i traže učešće i drugih stručnjaka. Kod određenog broja djece javlja se teškoća fluentnosti, te jezička patologija uzrokovana prekomjernom izloženošću djeteta ekranima.
Kako kaže logoped Zoran Rajković prvi tretman roditelji mogu zakazati i bez uputnice.
“Na pregled roditelje najčešće upute pedijatri ili školsko osoblje i vaspitači. Tretmani traju od 30 do 45 minuta u zavisnosti od poremećaja, a prvi pregled traje duže.”
Ono što Rajković savjetuje roditeljima jeste da koliko god je moguće izbace dudu, jer kada je jezik u stanju mirovanja on je oslonjen na trvdo nepce, te duda spriječava razvijanje glasova.
“Koliko god moguće izbacite dudu, te se prebacite na upotrebu čaše. Dopustite djetetu da se hrani samo, nemojte mu često tepeti i uljepšavati glasove dok mu se obraćate. Komunikaciju treba prilagoditi djetetu, neke riječi treba izgovarati sporije, neke glasove treba razvlačiti, te naglašavati bitne riječi. Uvijek pričajte sa djetetom dok izvodite radnje, te takođe propratite dječiju radnju komentarom. Pjevajte pjesmice, uspavanke, koristitie brojalice, razbrajalice i brzalice, te pokrećite djetetove rukice i nogice u ritmu.”
Kako zaključuje Rajković, dijete treba da se slobodno kreće i igra, a da telefoni i tableti treba da budu svedeni na minimum, te da i roditelji treba da smanje vrijeme koje provode pred ekranima u prisustvu djeteta, jer ono oponaša roditelje.
