Meteorolozi su za ovu sedmicu prognozirali niske temperature, a hladna jutra i mraz ne pogoduju voćkama koje su u fazi cvjetanja. Niska temperatura može povećati osjetljivost pupoljaka.
Od početka kretanja vegetacije, pa do zametanja plodova kod voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvjetovi, otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperaturama od -1 do 2 stepena Celzijusa ugroženi su zametnuti plodovi, do -2 otvoreni cvjetovi, a temperature od -5 do -8 stepena dovode do smrzavanja neotvorenih cvjetova.
Mnoge posljedice izazvane niskim temperaturama mogu se izbjeći preventivnim mjerama kao što su pravilan izbor terena i podloge. Pored toga, treba birati sorte koje su otpornije na niske temperature.
Šta još voćari mogu uraditi da bi zaštitili voćke? Najčešće mjere su zadimljavanje, temperaturna inverzija i orošavanje, odnosno zaštita pomoću vještačke kiše.
Za zadimljavanje se koriste automobilske gume, grane, slama, piljevina. Ako koristite slamu, koja je jedan od najboljih načina, potrebno je da se ona prvo pokvasi vodom i onda zapali. Tako se stvara gust dim koji može da zaštiti voćke do temperatura od -3 stepena. Pomaže i dimljenje piljevinom ili granama, ali one nemaju gust dim kao slama. Mjera zadimljavanja se primjenjuje kada temperatura ide prema nula stepeni, a to je uglavnom pred svitanje.
Temperaturna inverzija ostvaruje se uspješno džinovskim ventilatorima. Time se temperatura na ograničenim površinama od četiri do pet hektara može povisiti za dva do tri stepena, što je često dovoljno za sigurnu zaštitu voćaka od proljećnih mrazeva. Ovo je mjera koja se primenjuje u velikim proizvodnim zasadima i najčešće je neprimjenjiva u zasadima koji su malih površina.
Danas se koriste i mašine koje na bazi propan butana zagrijavaju vazduh na temperaturu 1 do 2 stepena.
Zaštita voćaka od mraza vještačkom kišom, odnosno pretvaranje vode u čvrsto agregatno stanje u procesu formiranja leda, predstavlja egzotermičan proces praćen oslobađanjem topline. Na ovaj način se sitnim kapljicama vode, u vidu vodene pare stvara led na površini pupoljka. Ova metoda se primjenjuje neposredno ispod nula stepeni, pa do prestanka kritične temperature, da bi se svi organi zaštitili od izmrzavanja. Treba znati da led oko pupoljka treba biti proziran nakon prskanja. Ako je led bjelkast, pupoljak se smrzao. Za orošavanje je potrebno mnogo vode.
Još jedan način zaštite voćaka od mraza je i primjena aminokiselina koje se mogu nabaviti u poljoprivrednim apotekama, a pomažu voćkama da sintetizuju aminokiseline bez gubljenja sopstvene energije, koju mogu da preusmjere na nešto drugo. U ovom slučaju, na mraz. Ove aminokiseline je najbolje primijeniti dan do dva prije mraza. Dovoljno je jedna do dvije litre po hektaru.
Pojedini voćari štite voćke i prekrivanjem stabala mrežom ili plahtama. Mreže su se pokazale učinkovite i u čuvanju plodova od grada.
/Nezavisne/
