Emigracija iz Bosne i Hercegovine postaje sve ozbiljniji problem, s alarmantnim brojevima onih koji napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom.
Kada govorimo o emigraciji iz Bosne i Hercegovine na godišnjem nivou, jedini podaci u Bosni i Hercegovini koji se mogu koristiti kao statistika emigracija po godinama su podaci koje vodi Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine o broju osoba koje su se odjavile iz evidencije o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine radi iseljenja u druge države.
Prema njihovim podacima, u 2023. godini, 2.777 osoba je odjavilo boravak u Bosni i Hercegovini, stoji u Migracionom profilu za 2023.godinu, a koje je objavilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.
Ovi podaci ne mogu biti pokazatelji trenda emigracije iz Bosne i Hercegovine, jer ne predstavljaju sveukupne podatke o iseljavanju iz Bosne i Hercegovine, ali ukazuju na to da su najčešće zemlje destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine zemlje Evropske unije.
Četiri najčešće države u koje odlaze državljani BiH su Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska.
Na osnovu bilateralnih sporazuma o zapošljavanju koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa Slovenijom i Njemačkom, veliki broj radnika se zapošljava u ovim zemljama posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, međutim dosta njih odlazi iz Bosne i Hercegovine i u vlastitom aranžmanu.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o zapošljavanju zaključno sa novembrom 2023. godine u Republici Sloveniji zaposleno je 12.099 državljanina Bosne i Hercegovine, a u Saveznoj Republici Njemačkoj zaposleno je 400 radnika (odnosi se samo na medicinske radnike) što je ukupno 12.499 državljana Bosne i Hercegovine. Zbog nemogućnosti uspostave baza podataka o emigraciji, uobičajeno je da se za podatke o emigraciji koriste podaci o imigraciji i popisu stanovništva koje vode statističke agencije u zemljama prijema.
Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine dostiglo je zabrinjavajuće razmjere, a podaci pokazuju da se veliki broj građana odlučuje za trajni odlazak iz zemlje. Zbog sve većeg odliva radne snage, posebno mladih i kvalifikovanih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura zemlje, što zahtijeva hitne mjere i strategije kako bi se zaustavio ovaj masovni egzodus.
/Buka/
