Planinski motel “Bijele vode” u srcu Nacionalnog parka “Kozara” planira da proširi smještajne kapacitete sa sadašnjih 11 soba na oko 60 ležaja, te da uvede nove sadržaje, poput zatvorenog bazena, dok će restoranski kapacitet ostati isti – do stotinu gostiju.
”Namjera nam je da prerastemo u butik-hotel čija je prednost u intimnijoj atmosferi i gdje se svakom gostu poklanja pažnja. Osim novih sadržaja za velnes i spa, imaće i konferencijsku salu za taj broj ljudi”, rekao je Srni rukovodilac marketinga u ovom motelu Vladislav Mirković.
On je naveo da je početak gradnje bio planiran za mart prošle godine, ali ga je odgodila epidemija virusa korona, te da, prema sadašnjim planovima, radovi treba da počnu u ovoj, a završe se u idućoj godini, ako ne bi bilo nepredviđenih okolnosti.
”Mi ne idemo na brojnost, mi idemo na kvalitet i svojim gostima nudimo moderan smještaj i vrhunsku nacionalnu kuhinju, a sada i kvalitetne prateće sadržaje. Kroz ovu investiciju, ali i kroz učešće u projektima poput aktuelnog ‘Fil Kozara’, razvijamo turizam kao primarnu, a ne tercijarnu djelatnost, i to na način da insistiramo na ponudi turističkih proizvoda 365 dana u godini, a ne samo vikendom i ne samo sezonski”, istakao je Mirković.
Projekat “Fil Kozara” iz programa “EU for biznis” vrijedan je više od 450.000 KM, a partneri su Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora “PREDA-PD”, Nacionalni park “Kozara”, Turistička organizacija grada Prijedora, Biciklistički klub “Prosajkling”, Planinarsko društvo “Klekovača”, motel “Bijele vode” i “Elta medija” Banjaluka.
”Masovne posjete Kozari, kakve smo imali prošlog vikenda kada je bilo skijanja, ali isto tako i u vikende bez snijega, nisu pravilo nego izuzetak uslovljen pandemijom. I dobro je da nisu pravilo jer bi to bio prevelik pritisak na planinu, a tu ne smije biti kompromisa”, smatra Mirković.
Prema njegovim riječima, omasovljavanje ne smije biti strateški cilj jer je Kozara nacionalni park i turistička ponuda mora biti uravnotežena sa prirodnim i kulturno-istorijskim nasljeđem i treba se razvijati na način da bude umjereno posjećena što veći broj radnih dana u godini, te u jesen i proljeće jednako kao zimi i ljeti.
”Ova planina ne može biti kao olimpijska Јahorina jer sa oko 800 metara nadmorske visine u protekloj deceniji ima 18 skijaških dana godišnje, a ne može biti ni kao Teslić jer je tamo banjski turizam duga tradicija. Tokom pandemije sva domaća izletišta jesu zabilježila veći broj posjeta, ali to ne može biti parametar za dugoročno planiranje jer je pandemija privremenog karaktera”, ocijenio je Mirković.
Pratite ”Micro mrežu” na društvenim mrežama:
