U hotelu Tarčin Forest and Resort kod Sarajeva održana je tematska diskusija po pitanju razmjene informacija o uzrocima, manifestacijama i posljedicama govora mržnje u Bosni i Hercegovini, na kojoj je učešće uzelo i udruženje građana “Mikro mreža”.
U zanimljivoj dvodnevnoj tematskoj diskusiji učesnici radionice, imali su prililku diskutirati o najznačajnijim temama koje su vazane za govor mržnje sa krajnjim ciljem izrade mapiranja odgovora Bosne i Hercegovine na govor mržnje. Nositelj ovog sistemskog dokumenta koji ima za krajnji cilj smanjenje govora mržnje u Bosni i Hercegovini je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice.
Sam proces mapiranja je baziran na pristupu koje je Vijeće Evrope razvilo i uspješno proveo u nekoliko zemalja Evrope koji omogućava sagledavanje problema govora mržnje iz različitih segmenata vodeći se ključnim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i sloboda. Pristup ovog procesa je participativan i inkluzivan kako bi se osiguralo da mapiranje uzme u obzir sve informacije o stanju u Bosni i Hercegovini.
Među akterima diskusije koji su dolazili iz institucija sa svih nivoa Bosne i Hercegovine, međunarodnih i nevladinih organizacija, bili su i mediji kao što su portal “Micro mreža”, Radiosarajevo.ba i platforma Raskrinkavanje, koja se bavi specifičnom vrstom novinarstva, poznatom kao “fact-checking”.
Tematska diskusija se održala u sklopu projekta „Promocija različitosti i jednakosti u Bosni i Hercegovini“ kojeg implementira Vijeće Evrope a finansiraju Europska unija i Vijeća Europe kroz Zajednički programski okvir „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku II“ (Horizontal Facility II).
Prvog dana radionice je naglašeno da je cilj ovog projekta poboljšanje funkcionisanja mehanizama za borbu protiv diskriminacije i njihova dostupnost osjetljivim grupama u skladu sa europskim standardima, a posebno sa preporukama monitoring tijela Vijeća Europe kao što su Europska komisija protiv rasizma i netrpeljivosti, Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina i Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima.
Projekat se posebno fokusira na “jačanje kapaciteta vlasti, lokalnih vlada i tijela za ravnopravnost kako bi im omogućili bolju prilagodbu intervencija koje preduzimaju u borbi protiv diskriminacije i povećanje saradnje sa vlastima u ovom polju, kao i na povećanje znanje i svijesti javnosti o postojanju i pravima nacionalnih manjina, pravima LGBTI osoba, kao i o opasnostima koje predstavlja govor mržnje, nudeći sredstva za razvijanje drugačijih narativa”, naglašeno je tokom diskusije.
Prvog dana diskusije zanimljivo izlaganje je imala Marija Lučić-Ćatić, sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, koja je govorila o govoru mržnje u BiH, posebno o trenutačnom zakonodavstvu i postojećoj praksi kao i Chara Bekalis sa Oxford Brookes University iz Velike Britanije koja je govorila o definicijama i fenomenologijama na međunarodnom nivou.
Drugi dan diskusije je bio posebno zanimljiv, kada su svi učesnici radili u grupama te izvukli ključne aktere i prilike za djelovanje u oblasti suzbijanja govora mržnje.
Učesnike je kroz diskusiju vodio Adnan Kadribašić, uspješni pravnik i stručnjak koji je učestvovao u brojnim aktivnostima, istraživanjima i izradi javnih politika u oblasti ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i borbe protiv diskriminacije.
“Važno je naglasiti da kroz ovaj holistički pristup i saradnju ključnih aktera iz svih nadležnih institucija, medija, međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva doprinosimo poboljšanju trenutačne situacije u borbi protiv govora mržnje, postizanje bolje zaštite ljudskih prava građanki i građana Bosne i Hercegovine i stvaranju raznovrsnijeg, ravnopravnijeg i tolerantnijeg društva na cijeloj teritoriji BiH“, najvažniji su zaključci ove diskusije koja će svoj nastavak imati narednog mjeseca.
/Radio Sarajevo i MM/