Želimo da vas upoznamo sa jednim mladim i nadasve naprednim cvjećarem a to je ing. Uroš Šušak. Ovaj vrijedni mladiić je rođen je prije 28 godina u Prnjavoru. Odrastao je na selu i jedan je od rijetkih koji je po završetku Poljoprivrednog fakulteta ostao da živi i radi u rodnom selu. Oduvijek je volio život van gradske vreve, zbog te činjenice po završetku srednje škole upisuje se na Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, smijer hortikultura.
Tokom studiranja često je razmišljao da će kao inženjer poljoprivrede bez većih problema i prijava na Zavod za zapošljavanje naći posao u struci. Ali nakon završetka 2013. godine kada je diplomirao, pojavilo mu se neizbježno pitanje: „ Šta sad? Kuda?“ U jednom momentu je pomislio da je logično rješenje prijava na Biro za zapošljavanje. Ali nešto iz njega je govorilo da ni tamo ne cvijetaju ruže, da je to mnogo dug proces a nosi nervozu i neizvijesnost.
„Dok sam još studirao, dogodilo se nešto što se pokazalo kao prekretnica i odluka čime ću se baviti. Kao i obično ništa ne sluteći otišao je na predavanja, ne sluteći da će po povratku kući zateći ni manje ni više nego plastenik. U to vrijeme je radio stručnu praksu u plastenicima „Lotus“, koji se inače bave proizvodnjom cvijeća. Tada je odlučio da će se baviti upravo ovim poslom. Uroš napominje da to nije bio savremeni plastenik sa modernom opremom, već mali plastenik od nekih 50 m 2 koji su napravili moj otac i brat koji su bravari po struci. Nije imao sistem za grijanje, već malu peć „bubnjaru“, od koje je kasnije više imao „štete“ nego koristi.
Iz„Lotusa“je dobio nekih 500 sadnica različitih cvijetnih vrsta i tada je krenulo pravo „učenje.“,ono učenje koje te ne košta samo financijski, jer si se uhvatio u koštac sa praksom a ona iziskuje da pokažeš i primijeniš ono što si naučio.
Zahvaljujući nesebičnoj pomoći i podršci prof. dr Svjetlane Zeljković sa Poljoprivrednog fakulteta, još je u cvijećarskim „vodama.Danas, nakon četiri godine uloženog rada, truda i novca proizvodnja se odvija u 4 plastenika ukupne površine 500 kvadratbih metara , od čega je oko 430 metara kvadratnih grijani prostor, što omogućava uzgoj biljaka u zimskom periodu.
Osnovna proizvodna djelatnost je uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih cvijetnih vrsta. Pored njih u plastenicima se uvijek mogu naći začinske biljke i rasad različitih vrsta povrća, čija sjemena mu donose prijatelji sa svojih putovanja.U ovaj posao je uključena cijela porodica, nih četvoro, a po potrebi, tu su rođaci, komšije i prijatelji.
Pored proizvodnje koja je primarna djelatnost, Uroš se bavi i naučno – istraživačkim radom.Do sad mu je objavljeno desetak radova koji su bazirani na primjeni alternativnih supstrata i biostimulatora u proizvodnji rasada ukrasnih biljaka. Osnovni cilj je da se pronađe efikasno i ekonomično rješenje koje će pozitivno uticati na kvalitet same proizvodnje.
“Najčešće pitanje koje mi postavljaju je :„ Da li se od ovog posla može živjeti?“Može, ali u svojoj glavi morate raščistiti zbog čega ste se upustili u ovu proizvodnju.Ako mislite da ćete se obogatiti preko noći, bolje nemojte ni počinjati sa bilo kakvom proizvodnjom. Jer nećete. Ali ako ste spremni da se posvetite maksimalno, da uložite trud i iskoristite svoje znanje,uspijeh je zagarantovan. Bitno je da imate jasno definisan cilj i da znate šta hoćete. Uvijek se dese neke nepredviđene situacije, biće i trenutaka kad ćete se pitati:„Šta je meni ovo trebalo?“.Koliko god da vam se čini bezizlazna situacija, bitno je samo da ne odustanete. Takođe,trebate voditi računa o izboru djelatnosti kojom ćete se baviti. Prva i osnovna stvar je da ispitate potrebe tržišta za određene proizvode. Izaberite djelatnost koja nije zastupljena u vašem mjestu stanovanja, ali ako je već ima, iskoristite svoje znanje, unaprijedite proizvodnju i izborite se za svoje mjesto na tržištu“ kaže Uroš.
Što se tiče Uroševih budućih planova, oni su vezani za proširenje proizvodnje. Želja mu je da se usavršava u struci to jest da dobije priliku da ode e u neku stranu zemlju (on bi volio dato bude Engleska, ali nebi se bunio da to bude i Japan). Svjestan je da mladi imaju jednu veliku prednost a to je što žive u modernom dobu,pa su im dostupne brojne informacije, koje pružaju mogućnost naučnih spoznaja. Prednost je što je uvijek ima seminara, konferencija, sajmova na kojima možete upoznati divne ljude, stručnjake, koji su spremni da vam pomognu. Kažu da je kućni prag najteža planina koju čovjek treba da pređe. Urošev savijet mladima je da se pokrenu ,izađu iz „sigurne“ zone , da pokrenu posao koji ih ispunjava i da uz veliki radi napor krenu naprijed u budućnost. Treba da su sami kreatori svog života i da je vrlo važno da odaberu kao životni poziv ono što vole, a taj odabir treba da bude dovoljno zanimljiv a neminovno i profitabilan da bi riješili pitanje egzistencije, a to je onda siguran put u srećniju budućnost čemu svi težimo .
Molimo vas Uroše,recite našim čitaocima makar osnove za gajanje cvijeća?
Proizvodnja cvijeća, kao i svaki drugi vid poljoprivredne proizvodnje, zahtijeva veliku posvećenost da bi se postigli zadovoljavajući rezultati. Od sjetve sjemena pa do krajnjeg proizvoda, potrebno je da se uloži mnogo truda i odricanja.Tržište je samo po sebi „surovo“ i da bi opstali na njemu, potrebno je da zadovoljite osnovni kriterijum – kvalitet krajnjeg proizvoda. Sama proizvodnja se odvija kroz nekoliko faza.
- Priprema prostorije ua uzgoj
Prije nego što se krene za bilo kakvim poslovima,potrebno je izvršiti dezinfekciju radnog prostora i alata za rad. Najčešće se koriste dezinfikaciona sredstva na bazi hlora.
- Izbor supstrata
Za sjetvu sjemena se koriste supstrati koji sadrže perlit (omogućavanormalan vodno – vazdušni režim) i sadrži sve potrebne mikro i makroelemente za nesmetan rast i razvoj mladih biljaka.Većina biljaka traži neutralnu do blago kiselu reakciju zemljišta, iako ima vrsta koje na otvorenom uspjevaju na kiselijim ili alkalnijim zemljištima:
– pH > 7,2 (slamnato cvijeće, karanfil)
– pH 6,6 – 7,2 (tulipan, zumbul, ruže, begonija)
– pH 5,6 – 6,5 (perunika, ljiljan, pelargonija
– pH < 5,6 (magnolija, kamelija, plava hortenzija).
Ove supstrate čine različite mješavine treseta (crni i bijeli) uz dodatke perlita ikvarcnog pjeska.Osim komercijalnih (gotovih) supstrata, u većini zemalja se koriste alternativni supstrati. Proizvođači se odlučuju na ovakav način proizvodnje zbog visoke cijene koštanja komercijalnih supstrata, kao i njihove slabe dostupnosti na tržištu. Ali prilikom izbora alternativnog supstrata,treba voditi računa da ima sve karakteristike neophodne za nesmetan rast i razvoj biljaka (pH vrijednost, hranjive materije…).
- Izbor kontejnera za sjetvu
Na tržištu se nalaze kontejneri izrađeni od stiropora iplastike (40, 84, 104, 202 otvora). Razlikau cijeni je minimalna, ali je iskustvo pokazalo da su stiroporni praktičniji (lakša manipulacija I bolji toplotni uslovi za mlade biljke). Nakon nicanja biljke se presađuju u čaše promijera(najčešće) 9 cm.
- Izbor sadnog materijala.
Sadni materijal se nabavlja kod provjerenih proizvođača.Treba voditi računa da nije zaražen i da ispunjava sve kriterijume , a sve s ciljem dobijanja kvalitetnog proizvoda koji će zadovoljiti potrebe kupaca.
- Njega rasada.
Ovdje podrazumijevamo zalijevanje, prihranu mladih biljaka, pinciranje, provjetravanje ipreventivna tretiranja različitim hemijskim preparatima.
