Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka, Gradiška je, kako pokazuju izvori, imala bogat prosvjetni i kulturni život i više inteligencije od bilo koje druge varoši njene veličine u Bosanskoj Krajini. Prvi začeci bibliotekarstva u to vrijeme bile su čitaonice i knjižnice, a biblioteka kakvu je danas poznajemo počela je s radom u kući gradiške trgovačke porodice Kalafatić (u krugu današnje stare Robne kuće).
Poslije završetka Drugog svjetskog do tada “Narodna knjižnica” počinje s radom pod novim nazivom “Narodna biblioteka Gradiška”, a prvi stalno zaposleni bibliotekar bio je Drago Veinović. Kroz godine lokacija biblioteke se mijenjala, ali je fond knjiga i broj čitaoca rastao. Zvanično prvi direktor Biblioteke bio je profesor Milutin Vujić.
Danas Narodna biblioteka Gradiška predstavlja “lokalnu kapiju znanja” i sa svim svojim kapacitetima pokušava da građanima Gradiške ponudi najkvalitetniji sadržaj.
Direktorica Narodne biblioteke i profesorica srpsog jezika i književnosti, Snježana Miljković, za Micro mrežu poručuje kako su aktivnosti biblioteke brojne, a ovu godinu počeli su sa tradicionalnom dodjelom nagrada najboljim čitaocima za prethodnu godinu.
“Tokom čitave godine Biblioteka organizuje brojne aktivnosti, a sve sa ciljem da animiramo što veći broj građana da postanu naši članovi i da ih zainteresujemo za čitanje. Ovu godinu započeli smo sa dodjelom nagrada najboljim čitaocima za 2022. godinu i to tradicionalno radimo na Svetog Savu. Na taj dan smo simbolično raspisali i konkurs pod nazivom “Jezik naš nasušni”, a ono što je važno istaći jeste da je na našu adresu pristiglo više od hiljadu radova. Takođe, već sedmu godinu zaredom učestvujemo u organizovanju Svetosavkse akademije u Novoj Gradišci u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom, prventstveno u saradnji sa Vladikom pakračko – slavonskim Jovanom i sveštenikom Jovanom Tendžerićem.”
Kako Miljkovićeva ističe za Micro mrežu neke od aktivnosti koje su održane u protekla tri mjeseca bile su promocija knjige “Sjećanje” Vase Čubrilovića, obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika u saradnji sa volonterima iz Italije, dodjela knjiga JU Tehničkoj školi i O.Š. Danilo Borković, izložba radova u pirografiji profesora Mladena Todoranovića. Pored ovih aktivnosti 21. marta obilježen je i Svjetski dan poezije, a na tom događaju gostovao je pjesnik Milan Kuzmanović, koji dolazi iz Doboja.
“Pored aktivnosti, fokusirali smo se i na nabavku novih naslova, jer nam je važno da nam građa bude raznovrsna, kako bi naši čitaoci imali pristup tematikama koje ih zanimaju. Moram da istaknem da imamo dosta građana koji nam poklanjaju knjige, te da mnoge izdavačke kuće i organizacije rade isto.”
Narodna biblioteka nastavlja da priprema nove promocije i događaje, a ono što možemo da očekujemo u narednom periodu, kako nam saopštava Miljkovićeva, su obilježavanje Međunarodnog dana knjige, koji pada na isti datum kao i Dan grada, 24. april. Takođe, očekuje nas dodjela nagrada za prethodno spomenuti konkurs “Jezik naš nasušni”, te konkurs povodom 80. godina od stradanja narodne heroine Lepe Radić.
Ono zbog čega su posebno ponosni jeste sekcija pod nazivom “Šarenica”, koja okuplja djecu mlađeg uzrasta, a kroz radionice djeca imaju mogućnost da se zainteresuju za čitanje i razviju ljubav prema tome.
Na pitanje da li se broj čitalaca kroz godine mijenjao, odgovara da je u proteklih par godina broj uvijek isti i vrti se oko 1000 čitaoca godišnje, ali s obzirom da je Gradiška jedan dobro razvijen grad, s jakom akademskom zajednicom, broj bi mogao da bude i veći.
Za kraj Miljkovićeva zaključuje da u današnjem vremenu gdje se tehnologija preplela u svaku oblast života, jako je važno da ne izgubimo naviku čitanja.
“Danas je problem što ne možemo da živimo bez tehnologije, a sve više gubi se navika za čitanje i pisanje. Mi tehnologiju ne možemo zaustaviti, ali ono što možemo da uradimo jeste da nastavimo da se borimo da promovišemo čitanje i ljepotu koju ono nosi, kako ne bi izgubili potrebu i naviku čitanja knjiga.”
