Studija o prehrani svjetskog stanovništva koja je provrdena na Univerzitetu Guelf u Kanadi dala je rezultate koji pokazuju da se proizvodi vise nego dovoljno žitarica, ali da se mora povećati proizvodnja voća i povrća,i da se proizvodi vise mesa šećera i masti nego što je potrebno Za zdravu ishranu, inače, preporučuje da se polovina naše ishrane sastoji od voća i povrća, 25odsto žitarica i 25odsto od proteina, masti i mliječnih proizvoda.
Da se poštuju preporučeni način ishrane sveli na prosečnog stanovnika planete naučnici su izračunali da globalno proizvodimo 33odsto žitarica više nego što su potrebe čovečanstva, proizvodimo samo trećinu potrebne količine voća i povrća po stanovniku, 2/3 je veća produkcija masti i ulja po stanovniku nego što su potrebe prosečnog stanovnika i na kraju 4 puta više proizvodimo šećera nego što je preporučeno zdravom ishranom.
Tim istraživača sa univerziteta Guelf upoređivao je globalnu poljoprivrednu proizvodnju sa preporukama za nutricionističku potrošnju i otkrio drastičnu neusklađenost.
„Jednostavno ne može se usvojiti preporuke zdrave ishrane pod trenutnim globalnim sistemom poljoprivrede„Rezultati pokazuju da globalno imamo prekomjernu proizvodnju žitarica, masti i šećera, dok proizvodnja voća i povrća i, u manjoj meri, proteina nije dovoljna da zadovolji nutritivne potrebe sadašnje populacije. Istraživači su izračunali koliko zemljišta se trenutno koristi za uzgoj i kolikobi bilo potrebno ako bi svi pratili hranljive preporuke. Projektovali su te brojeve za 2050. godinu, kada se očekuje da će globalno stanovništvo dostići gotovo 10 milijardi.
Kada bi preporučeni način ishrane sveli na prosječnog stanovnika planete naučnici su izračunali da globalno proizvodimo 33% žitarica više nego što su potrebe čovečanstva, proizvodimo samo trećinu potrebne količine voća i povrća po stanovniku, 2/3 je veća produkcija masti i ulja po stanovniku nego što su potrebe prosečnog stanovnika i na kraju 4 puta više proizvodimo šećera nego što je preporučeno zdravom ishranom. Nakon svih ovih podataka potpuno je jasno zašto uz gotovo milijardu potranjenih na planati imamo toliko gojaznih, i da proizvodnja nije usklađena sa potrebama prema preporučenoj zdravoj ishrani.Pošto su ugljeni hidrati relativno jednostavni za proizvodnju i mogu hraniti mnoge ljude, zemlje u razvoju se fokusiraju na rast proizvodnje žitarica.
Razvijene zemlje decenijama subvencionišu proizvodnju žitarica i kukuruza kako bi postale samodovoljne i uspostavile globalno liderstvo u njihovoj proizvodnji koja je i osnova za koncentrovanu stočnu hranu. Ove zemlje su potrošile mnogo više novca na istraživanje i inovacije ovih usjeva nego na voće i povrće. Zaključak je da se u predstojećem period posebno intezivno mora raditi na povećanje proizvodnje voća ipovrća a na uštrb žitarica , šećera i mesa.
