Glasna rasprava o budžetu i zabrani pušenja u Narodnoj skupštini Republike Srpske ovih dana potisnula je ostala predložena rješenja u drugi plan, pa je tako ispod radara protrčao Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera.
Ovaj zakon, koji je usvojen po hitnom postupku, zabranjuje neoporeziv rad u sezonskim poljoprivrednim poslovima svima osim supružnicima, djeci i roditeljima u jednom domaćinstvu.
Zanimljivo je da ovakve odredbe ne poznaje ni zakonodavstvo Evropske unije, pa se nije imalo sa čime usklađivati.
Tako će, tetke, strine i ostala rodbina, zetovi i komšije koji dolaze u pomoć na sjetvu, žetvu ili krmokolj, morati biti dan ranije prijavljeni u Poresku upravu RS i na njihov rad će se morati uplatiti doprinosi.
Ako se to ne dogodi, domaćin koji ih je pozvao u pomoć, umjesto rakije sa svojim pomoćnicima mogao bi da popije kaznu od 1500 KM.
U obrazloženju predloženog zakona kao razlog za donošenje Zakona po hitnom postupku navodi se da je potrebno “hitno sprovesti mjere za suzbijanje sive ekonomije, kao i omogućavanje ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja za lica koja su angažovana van radnog odnosa” i da je to mjera opšteg interesa za Srpsku.
“Imajući u vidu izazove i kretanja na tržištu rada i prirodu sezonskih i drugih poslova privremenog karaktera, razmatrane su mogućnosti angažovanja sezonskih i drugih radnika bez zasnivanja radnog odnosa, a koji već nisu obuhvaćeni postojećim modalitetima ugovora o radu i ugovora van radnog odnosa“, navodi se u obrazloženju zakona.
Kažu da siva ekonomija i neformalno zapošljavanje predstavljaju jedan od vodećih izazova sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, naročito ukoliko posmatraju neregistrovane poslove (angažovanja na nekoliko sati dnevno, do nekoliko dana u toku sedmice) u oblasti poljoprivrede (sjetva, žetva i slično, poljoprivredne aktivnosti), turizma (turistički vodič, turistički pratilac, animator i slično), ali i u oblasti uslužnih djelatnosti.
“Neprijavljena lica u ovim oblastima često ostaju uskraćena za osnovna radna prava, a koja se prvenstveno odnose na uplatu doprinosa i prava koja iz toga proizlaze, dok sa druge strane država ne uspijeva da naplati poreze i doprinose i ostaje uskraćena za prihode po osnovu obavljanja ovih djelatnosti“, navode u obrazloženju zakona i dodaju da se stvara pravni osnov za dodatno pojednostavljenje procedura prijave i odjave ovih lica u Poreskoj upravi.
Vukajlović: Genijalno rješenje pogodilo srž problema
Ovaj zakon računovođe su dočekale sa podsmijehom i na nož, predviđajući da se u budućnosti inspektori u nemilosti svojih šefova obilaziti krmokolje i njive tragajući za komšijama koji pomažu jedni drugima da pokupe šljive i oberu bostan.
Sertifikovani računovođa Milijana Vukajlović iz prnjavorskog biroa “Računovodstvo plus” kaže da je ovo genijalno rješenje nesumnjivo pogodilo srž problema u sivoj ekonomiji Republike Srpske.
“Tekst zakona je za rubriku vjerovali ili ne. Govore da se bore protiv sive ekonomije, a glavna meta su poljoprivrednici. Rješenje je da njih opteretimo dodatnim poreskim nametima i administrativnim procedurama pa da i ono malo entuzijasta što je ostalo da živi i radi na selu odustane. Dakle, tetke, strine i ostalu rodbinu ne zovite u pomoć jer su propisane kazne ako ih ne prijavite. Ovo je potpuno inovativan zakon koji je jedinstven primjer u čitavoj Evropi, a mi smo njegovi pioniri“, kaže Vukajlović.
Objašnjava da prema ovom zakonu prijava komšija i rodbine koji pomažu mora biti izvršena od prvog dana angažmana pomoći. Dakle prije bilo kojeg sezonskog posla, poljoprivrednik mora prvo da posjeti Poresku upravu RS i prijavi sve koji mu pomažu na imanju pa tek onda da započne sa obavljanjem posla.
“Ne znam samo šta se predviđa ako dođe do odgode posla zbog vremenskih nepogoda. Kako će se ova situacija regulisati podzakonskim aktima? Da li nam je zaista najveći problem čestiti poljoprivrednik koji je uložio sredstva u poljoprivrednu mašinu i na njivama zarađuje za sebe i svoju porodicu? Istina je da se na ovako zarađeni novac trenutno ne plaća ni porez ni doprinos, ali da li nam je to zaista najveći problem“, pita Vukajlović i dodaje da su obveznici ovog zakona sva fizička lica koja neposredno i za sopstvene potrebe angažuju lica na određenim poslovima, odnosno svi.
Napominje da je tradicija našeg naroda međukomšijska ispomoć u takođe tradicionalnom krmokolju, a da ovo znači da se od sljedeće godine može nastaviti samo uz blagovremene poreske prijave i plaćene doprinose za rad u tuđem domaćinstvu.
“U suprotnom rizikujete plaćanje kazne u iznosu od 1500 KM jer niste izdali potvrdu o radnom angažmanu komšiji koji miješa čvarke i niste izvršili prijavu u Poreskoj upravi. Od sljedeće godine svako isključivo u svom dvorištu da radi, to je naša borba protiv sive ekonomije i to će spasiti naše javne prihode“, kaže Vukajlović.
Međutim, iz Poreske uprave za CAPITAL pojašnjavaju da je zakon donesen kako bi se zaštitili radnici koji rade na sezonskim poslovima, a ne da bi se kažnjavali oni koji pomognu komšiji.
„Sigurno je da inspektori neće ići po kućama i provjeravati da li je neko nekome pomogao oko pečenja rakije ili krmokolja. Ove odredbe prije svega imaju za cilj da pomognu radnicima koji rade sezonske poslove poput građevinskih, poljoprivrednih radova ili radova u voćarstvu, a nisu osigurani“, kažu za CAPITAL u Poreskoj upravi.
/Capital.ba/
