Juče je u organizaciji “Poljoprivrednog institute” u Banjaluci održan okrugli sto na temu”Problem organskog otpada u Srpskoj”. Organski otpad može biti iskorišten kao značajna sirovina čijom bi se preradom mogli dobiti određeni proizvodi, a istovremeno bi bio riješen i veliki ekološki problem, rekao je otvarajući okrugli sto direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske prof. dr Vojislav Trkulja.
Tokom okruglog stola kojem je prisustvovalo preko 50 stručnjaka iz raznih oblasti profesor Trkulja je govorio o vrlo invazivnoj i alergenoj biljki ambrozija koja je u naše krajeve dospjela iz SAD prije 70 godina i jako se raširila Danas ona prestavlja veliki problem kako poljoprivredi tako i velikom broju građana jer je sve veći broj ljudi zahvaćen njezinim alergenim djelovanjem. Po njegovom mišljenju mora se povesti šira akcija za sprećavanje ove pošasti koja nas je zatekla a dugo se nije radilo na njezinom obuzdavanju.
Ovaj stručni skup u organizaciji Poljoprivrednog instituta i Njemačke kompanije “Gofin enerdži”, je konstatovao da Srpskoj postoje velike količine organskog otpada u poljoprivredi, šumarstvu, preređivačkoj industriji koji predstavljaju priličan problem, čijem rješavanju je neophodno odmah prići.
Trkulja je dodao da “Gofin enerdži” posjeduje najsavremeniju tehnologiju kada je riječ o preradi organskog otpada i dobijanja bio-gasa u višefaznoj obradi, gdje je iskoristivost izuzetno velika. On kaže da su u ovoj kompaniji kao sirovinu koristili kukuruz, ali da su shvatili da to nije bilo ispravno, te da su savladali tehnologiju kako da iskoriste organski otpad za dobijanje bio-gasa. Prema njegovim riječima, ova firma želi da investira na ovim prostorima, te naveo da projekti iz oblasti ekologije imaju izuzetan značaj.
“Zbog toga smo ih i pozvali na ovaj skup da vidimo kakve su naše razvojne šanse i da na neki način doprinsemo rješavanju ovog problema, koji može da bude značajan izvor sirovine za dobijanje nekih novih proizvoda”, rekao je Trkulja.
On je dodao da je jedan od nusproizvoda u ovoj tehnologiji i kvalitetno organsko đubrivo koje se može koristiti u poljprivrednoj proizvodnji.
Direktor Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka Draško Ilić rekao je da ogromne količine poljoprivrednog, šumskog i animalnog otpada koji se nalazi na teritoriji Grada Banjaluka i Srpske, predstavljaju jedan od velikih resursa, te da bi se njegovom preradom mogao dobiti bio-gas, električna i toplotna energiju.
“Ukoliko se pokrene izgradnja prerađivačkih kapaciteta, dobili bi i zdraviju životnu sredinu, jer nezbrinjavanje tog otpada predstavlja veliku opasnost po zdravlje ljudi i kontaminaciju zemljišta, vode i vazduha”, naglasio je Ilić.
“Ovaj problem je toliko prisutan da više ne možemo da se njime ne bavimo. Krajnje vrtijeme je da se napravi sprega svih, a treba da napomenemo da u njemačkoj do sada već postoji 9 hiljda pogona koji od ovog odpada proizvodi bio gas ili pak ekelektričnu energiju što je dokaz da to ustvari nije orpad već važan resusts koji moramo početi iskorištavati” rekao je dr Miloš Nožinić šef Zavoda za industrijsko bilje na Poljoprivrednom Institutu.
Direktor proizvodnje u kompaniji ” Robert Šmitke iz kompanije “Gofin enerdži” kaže da ova kompanija ima dvadesetpetogodišnje iskustvo u izradnji postrojenja na bio-gas, te dodao da su ih do sada izgradili više od stotinu širom svijeta.
“Mi se na razne načine snalazimo kako bi se riješili otpada iz naše klaonice, vozimo ga u Srbiju jer tamo postoji prerađivački kapacitet ali nažalost ni to nije dugoročno rješenje. U razvijenim sistemima ovakav otpad se koristi kao energija i potencijal, a kod nas on prestavlja ozbiljan problem. Nadam se da će u BiH to biti riješeno na adekvatan način. “, rekao je Velibor Popović iz kompanije “Perutnina” Ptu. On je naglasio je da u BiH nije na adekvatannačin riješeno pitanje zbrinjavanja životinjskog otpada zbog čega su prinuđeni da ga odvoze u Srbiju, te dodao da se u slučaju carinskih problema na granici ovaj otpad odlaže na regionalnu deponiju u Ramićima kod Banjaluke.
Naglasimo da su skupu prisustvovali predstavnici četiri ministarstva Vlade Republike Srpske, director Veterinarskozg zavoda RS, Prestavnici inspektorskih službi, , koji su prihvatili obavezu da se pozabave ovim problemom i naglsili da rešenje treba da bude sistemsko što zahtijeva rad velikog broja institucija.
Riječ je uzeo i akademik prof dr Novo Pržulj koji je rekao da je ovo problem koji se ne može odlagati jer on je već godinama goruće pitanje i samo sveobuhvatno i sistemsko rešenje može riješiti ovo pitanje.
Zaključak ovog vrlo uspješnog skupa je da se pod hitno uz učešće svih relevantnih institucija mora naći rešenje jer mi ovu prirodu nismo naledili od djedova da bi je unucima ostavili devastiranu. Naša obaveza je da sačuvamo životnu sredinu, a potreba da se odpad skloni sa našeg zemljišta, gradova, poljoprivrednih površina , vodotokova, ne može čekati.
