Građani BiH predstojeće lokalne izbore platiće oko 19 miliona maraka, što je skoro tri puta više od onih koji su održani prije tačno dvije decenije.
Prema statistici Centralne izborne komisije (CIK) BiH, lokalni izbori 2004. koštali su građane 7,2 miliona, a četiri godine kasnije 11 miliona maraka. Biranje vlasti na lokalu nije bilo jeftino ni 2012. godine, kada je u te svrhe spiskano 12 miliona maraka, dok je količina novca za te namjene blago umanjena četiri godine kasnije, odnosno 2016, kada je potrošeno oko osam miliona maraka poreskih obveznika. Skoro isti iznos novca u te svrhe otišao je i 2020. godine.
Međutim, lokalni izbori koji slijede biće najskuplji u protekle dvije decenije i to zbog izmjena Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.
Iz CIK-a su nedavno saopštili da će lokalni izbori koji su zakazani za 6. oktobar koštati oko 19 miliona maraka.
Njima je prvo odobren 7,41 milion maraka za lokalne izbore, da bi zatim tražili i dodatni 4,1 milion maraka od Ministarstva finansija i trezora BiH koje su i dobili. Kako su već tada najavili. taj novac biće utrošen za plaćanje angažovanja dodatnih radnika, njihovu edukaciju, ali i logističke troškove u vezi sa izbornim tehnologijama.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić pojašnjava da su troškovi države drugačiji kada je riječ o opštim i lokalnim izborima jer u finansiranju drugih učestvuju i lokalne zajednice.
– Povećanje troškova za lokalne izbore na 19 miliona je rezultat nabavke novih tehnologija, odnosno skenera i aparata za elektronsku identifikaciju birača. Standardni troškovi su štampanje glasačkih listića, a CIK će imenovati i predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora kojima će naknada biti 400, odnosno 200 maraka. Kada se podvuče crta, procjena je da će lokalni izbori najavljeni za oktobar koštati oko 19 miliona KM – kazao je “Glasu” Šehić, koji je i bivši član CIK-a.
Naglašava da nisu skupi samo oni potezi koji dovode do vraćanja integriteta i kredibiliteta izbornog procesa, ali i oni koji vode ka smanjenju izbornih manipulacija i kršenja Izbornog zakona te drugih akata u nadležnosti CIK-a.
– Riječ je o novcu građana i sve je urađeno kako bi se zaštitio interes birača, odnosno da se spriječi trgovanje izbornim rezultatom od strane političkih stranaka. Ništa nije skupo ako se tim mjerama štiti dostojanstvo birača u ovoj državi – poručio je Šehić.
Naglašava i da svi ostali troškovi u izbornom procesu nisu kao ranije te da su u skladu sa tim povećane i naknade za članove biračkih odbora.
– Zaključak je jednostavan, a to je da ništa nije skupo što će uticati na vraćanje povjerenja građana birača u izborni proces BiH – zaključio je Šehić.
Izabrani gradovi
Iz CIK-a su podsjetili da će na lokalnim izborima nove tehnologije biti primijenjene u opštini Stari Grad Sarajevo, te Tešnju, Doboju, Bijeljini, Trebinju, Gradišci, Zvorniku te Goraždu, Ljubuškom i Sanskom Mostu.
– Na dan izbora biće sprovedena tri glavna pilot projekta. Prvi se odnosi na autentifikaciju birača i transmisiju rezultata, provjeru identiteta birača pomoću biometrijskih podataka i onlajn prenos rezultata izbora, a drugi na optičke skenere i automatsko prebrojavanje glasačkih listića. Posljednji se odnosi na biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača – pojasnili su iz CIK-a.
/Glas Srpske/
