U lijevčanskim i potkozarskim mjestima organizovani su brojni programi u cilju očuvanja tradicije i običaja povodom Petrovdana, velike pravoslavne svetkovine i krsne slave mnogih porodica. Osim “Petrovdanskog sabora folklora” u Lamincima i Smotre izvorne pjesme u Grbavcima, u mnogim selima te prigradskim naseljima Gradiške organizovano je tradicionalno mašalanje.
U prigradskom naselju Stočara na mašalanjnu su se u četvrtak naveče okupile sve generacije. Prethodno su nabavili mašale od trešnjeve kore, a kada je pala noć, upalili svaku od njih na radost djece kojima su ovi običaji do sada bili nepoznati.
Kod Srba postoji običaj da se uoči Pedtrovdana pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gdje se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.
Paljenje vatre i lila simbolično podsjeća na vremena kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova tijela su tada gorjela kao buktinje, osvjetljavajući trgove kao danas simbolične vatre i lile.
– U djetinjstvu smo se uvijek radovali Petrovdanu zbog mašalanja, to je za nas bilo neopisivo slavlje. Dokle god je lila gorjela, trčali smo uokolo i nosil tu buktinju osvjetljavajući put – ispričali su stanovnici Stočare tokom mašalanja. Oni ovaj drevni običaj sada prenose na potomke pričajući kako je to bilo prije, kada su oni bili djeca.
– Mašalanje je jedan od običaja koji se najviše ukorijenio u tradiciju srpskog naroda u Lijevče polju i Potkozarju. U inat mnogim nedaćama, čak i u ratno vrijeme, ovaj običaj uoči Petrovdana je poštovan, o mašalanju se uvijek govorilo, objašnjavao smisao, upućivale poruke djeci i mladim generacijama, rekao nam je Ranko Cumbo iz Brezik Laminaca, predsjednik KUD “Dukati”. U ovom selu je mašalanje uvršteno u program “Petrovdanskog sabora folklora” koji se održava dva dana.
/Srpskainfo/
