Građani u Bosni i Hercegovini ponovo su ostali šokirani stravičnim slučajem ubistva pa samoubistva koji se desio u Srpcu.
Đurica Tadić zvjerski je u utorak nožem usmrtio svoju djevojku Milicu Bajić u vozilu, a potom se sajlom za vuču objesio o drvo pored vikendice u Razboju Ljevčanskom.
Pročitajte još:
Samo mjesec ranije u sarajevskom naselju Nedžarići, Nedžad Čaušević hicima iz automatske puške usmrtio je svoju bivšu partnerku Sanelu Trstenu te tom prilikom ranio i jednu prolaznicu. Svoj krvavi pohod završio je u mjestu Krupac, gdje je presudio sebi aktivirajući bombu.
Psiholog Alma Mahmutović smatra da je situacija više nego alarmantna kada su u pitanju slučajevi ubistva pa samoubistva.
Uzroci su brojni, od posesivne ljubomore, neuzvraćene ljubavi ili sve potiče od odgoja s manje ili previše ljubavi.
Ako je neko imao vezu, a njihovi bližnji znaju da nije zdrav odnos, da su povezani ljubomorom, mora se reagovati kako se ne bi sve završilo kobno.
– Odgovor na ubistvo i samoubistvo postoji i smatram da ga je definitivno moguće spriječiti mnogim službama. Ja uvijek kažem da je život vrijedan življenja i on negdje leži u dvije magične riječi, a to su predikcija ili predviđanje i prevencija – naglašava Mahmutović.
To znači da, ako već imamo u svojoj okolini komšije ili bližnje koji posmatraju osobu koja vodi neki svoj život na vrlo autodestruktivan način, trebali bi obratiti pažnju na nju te predvidjeti eventualno da će se nešto desiti.
– Prevencija je da se na neki načina ukaže, osvještavanjem, razgovaranjem, za šta postoje psiholozi, stručne osobe, kod kojih se dolazi da razgovora o vlastitim emocijama, o vlastitom toku misli. Evidentan je pojačan broj dolazak psihologu, što pokazuje da povećavamo svijest o tome, da spasimo i napravimo jednu veliku prevenciju u smislu apsolutno bilo kojeg odgovora koji je destruktivan ili autodestruktivan – ukazuje Mahmutović, koja smatra da se svi moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju.
Psiholog i vještak Aleksandar Milić ukazuje na evidentan porast poremećaja psihičkog stanja kod ljudi koji je povezan i s njihovim socijalnim statusom i drugim faktorima u kojima oni žive. Ti poremećaji teškog stanja uzrokuju devijantno ponašanje koje je najčešće agresivno.
– Dakle, osobe u toj situaciji ne odlažu zadovoljenje te svoje potrebe rasterećenja putem agresije i biraju najslabije osobe oko sebe na koje usmjeravaju svoju agresivnost. Znači, biraju nemoćne, biraju žrtve, to mogu biti i djeca i drugi ljudi, ali najčešće je to supruga, koja je opet predmet agresije i zbog drugih njegovih asocijacija prema njoj. U tom poremećaju psihičkog stanja je naravno i ljubomora i zavisnost, težnja prisvajanja te osobe. On nastoji agresivnošću, fizičkim nasiljem, a često i ubistvima, da jednostavno tu osobu spriječi u napuštanju, naravno ne razmišljajući o efektima – naglašava Milić.
On pojašnjava da takve osobe nemaju mogućnost kontrolisanja svog afekta i agresivnog ponašanja, nemaju mogućnost empatije, saosjećanja, oni iznuruju žrtvu i zlostavljaju. Takve osobe, kaže Milić, imaju visok stepen egoizma, samo udovoljavaju sebi i vlastitim potrebama na račun drugih.
Tijela pored šanka
U hotelu “Alem” u Sarajevu u julu je ubijena recepcionerka Dinka Tredići. Hicima iz pištolja ubio ju je gost hotela Husein Mutapčić, s kojim je navodno bila u vezi, a koji je nakon ubistva pucao sebi u glavu. Pronađeni su mrtvi pored šanka.
Tragedija u Kotorcu
U garaži porodične kuće u Gornjem Kotorcu u Lukavici početkom novembra Kenan Bešić je hicima iz automatske puške usmrtio suprugu Senadu pa ubio sebe. Porodica je ostala u šoku, jer ničim nisu mogli predvidjeti ovu tragediju.
Adekvatno procesuiranje
– Mi ovih dana govorimo i o tom novom zakonu za sva svirepa nasilja, ali moram reći da često procesuiranje nije adekvatno, jer je ono važnije od same izrečene kazne. Pravilno procesuiranje vodi ljude da razumiju, da shvate, da se koriguju , da dožive izmjene stavova i shvatanja. Dakle, nije nama cilj da to bude brza presuda, nego da bude valjan proces, ali i da bude i valjana sankcija prema ljudima koji su počinioci nasilja. Poremećaj se razvija u djetinjstvu i mladalaštvu i onda kasnije imamo loše ishode kod odraslih ljudi. I ova medijska aktivnost u svemu tome je bitna u prevenciji – ističe Milić, piše Avaz.
