Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine oglasila se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, upozorivši na zabrinjavajući trend rasta nasilja među djecom. Kako navode, na takvu situaciju ukazuju predmeti zaprimljeni u Odjelu za praćenje prava djece, ali i analiza medijskih izvještaja.
Ukratko:
- 404 predmeta o pravima djece
- Nasilje nad djecom neprihvatljivo
- Potrebna jasna školska pravila
- Nasilje ostavlja ozbiljne posljedice
- Promjene ponašanja mogu biti znak
Iz ove institucije naglašavaju da je svaki oblik nasilja nad djecom neprihvatljiv i predstavlja ozbiljno kršenje dječjih prava. Podsjećaju kako obaveza reagovanja u takvim slučajevima proizlazi iz međunarodnih dokumenata koje je Bosna i Hercegovina prihvatila, ali i iz domaćih zakona koji uređuju krivično i porodično pravo, socijalnu i dječju zaštitu, obrazovanje te zdravstveni sistem.
Tokom protekle godine u Odjelu za praćenje prava djece zaprimljena su ukupno 404 predmeta koji se odnose na različite aspekte dječjih prava. Ombudsmani ističu da se ovoj instituciji mogu obratiti i djeca i odrasli kako bi zatražili zaštitu i ostvarivanje prava djece.
Sve češća pojava nasilja
Veliki broj zaprimljenih žalbi, ali i praćenje medijskih izvještaja, prema njihovim riječima, ukazuje na sve češću pojavu vršnjačkog nasilja. Posebnu zabrinutost izaziva praksa snimanja nasilnih situacija te njihovo objavljivanje na društvenim mrežama i internet portalima, čime se dodatno povređuje dostojanstvo i privatnost žrtava te produbljuje njihova trauma.
U preporukama upućenim obrazovnim i drugim nadležnim institucijama naglašena je potreba za uspostavljanjem jasnih pravila ponašanja u školama, jačanjem uloge školskih psihologa i socijalnih radnika, kao i uvođenjem sistemskih preventivnih programa. Također se ističe važnost stalne edukacije nastavnika, stručnih saradnika, učenika i roditelja te stvaranja okruženja u kojem će prijavljivanje nasilja biti ohrabreno, bez straha od stigmatizacije.
Iako škola nije jedino mjesto gdje dolazi do nasilja, ombudsmani podsjećaju da je upravo školsko okruženje prostor u kojem je ono najčešće prisutno zbog svakodnevne interakcije velikog broja djece. Istovremeno upozoravaju da dio nasilja često ostaje neprepoznat, što može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje djece, njihov obrazovni razvoj, ali i društvo u cjelini.
Kako ističu, vršnjačko nasilje može se manifestirati na različite načine, a iskustva djece i roditelja pokazuju da granice prihvatljivog ponašanja često nisu jednako shvaćene. Zbog toga je, naglašavaju, jedna od najvažnijih i najodgovornijih uloga škole pravovremeno prepoznati situacije koje postaju zabrinjavajuće ili izmiču kontroli.
Ovo su znakovi…
Podsjećaju da vršnjačko nasilje podrazumijeva namjerno nanošenje štete, neravnotežu moći između počinitelja i žrtve, kao i ponavljanje nasilnog ponašanja ili prijetnju da će se ono ponoviti. Promjene u ponašanju djeteta, poput povlačenja, slabijeg školskog uspjeha, problema s koncentracijom ili poremećaja spavanja, mogu biti znak da je dijete izloženo nasilju.
Na kraju, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH pozvala je cijelo društvo da zauzme jasan stav o nultoj toleranciji prema nasilju te da se na svaki prijavljeni slučaj reaguje pravovremeno i efikasno.Institucija ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine oglasila se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, upozorivši na zabrinjavajući trend rasta nasilja među djecom. Kako navode, na takvu situaciju ukazuju predmeti zaprimljeni u Odjelu za praćenje prava djece, ali i analiza medijskih izvještaja.
Iz ove institucije naglašavaju da je svaki oblik nasilja nad djecom neprihvatljiv i predstavlja ozbiljno kršenje dječjih prava. Podsjećaju kako obaveza reagovanja u takvim slučajevima proizlazi iz međunarodnih dokumenata koje je Bosna i Hercegovina prihvatila, ali i iz domaćih zakona koji uređuju krivično i porodično pravo, socijalnu i dječju zaštitu, obrazovanje te zdravstveni sistem.
Tokom protekle godine u Odjelu za praćenje prava djece zaprimljena su ukupno 404 predmeta koji se odnose na različite aspekte dječjih prava. Ombudsmani ističu da se ovoj instituciji mogu obratiti i djeca i odrasli kako bi zatražili zaštitu i ostvarivanje prava djece.
Veliki broj zaprimljenih žalbi, ali i praćenje medijskih izvještaja, prema njihovim riječima, ukazuje na sve češću pojavu vršnjačkog nasilja. Posebnu zabrinutost izaziva praksa snimanja nasilnih situacija te njihovo objavljivanje na društvenim mrežama i internet portalima, čime se dodatno povređuje dostojanstvo i privatnost žrtava te produbljuje njihova trauma.
Preporuke…
U preporukama upućenim obrazovnim i drugim nadležnim institucijama naglašena je potreba za uspostavljanjem jasnih pravila ponašanja u školama, jačanjem uloge školskih psihologa i socijalnih radnika, kao i uvođenjem sistemskih preventivnih programa. Također se ističe važnost stalne edukacije nastavnika, stručnih saradnika, učenika i roditelja te stvaranja okruženja u kojem će prijavljivanje nasilja biti ohrabreno, bez straha od stigmatizacije.
Iako škola nije jedino mjesto gdje dolazi do nasilja, ombudsmani podsjećaju da je upravo školsko okruženje prostor u kojem je ono najčešće prisutno zbog svakodnevne interakcije velikog broja djece. Istovremeno upozoravaju da dio nasilja često ostaje neprepoznat, što može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice po mentalno zdravlje djece, njihov obrazovni razvoj, ali i društvo u cjelini.
Kako ističu, vršnjačko nasilje može se manifestirati na različite načine, a iskustva djece i roditelja pokazuju da granice prihvatljivog ponašanja često nisu jednako shvaćene. Zbog toga je, naglašavaju, jedna od najvažnijih i najodgovornijih uloga škole pravovremeno prepoznati situacije koje postaju zabrinjavajuće ili izmiču kontroli.
Podsjećaju da vršnjačko nasilje podrazumijeva namjerno nanošenje štete, neravnotežu moći između počinitelja i žrtve, kao i ponavljanje nasilnog ponašanja ili prijetnju da će se ono ponoviti. Promjene u ponašanju djeteta, poput povlačenja, slabijeg školskog uspjeha, problema s koncentracijom ili poremećaja spavanja, mogu biti znak da je dijete izloženo nasilju.
Na kraju, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH pozvala je cijelo društvo da zauzme jasan stav o nultoj toleranciji prema nasilju te da se na svaki prijavljeni slučaj reaguje pravovremeno i efikasno.
Slučaj iz Mrkonjić Grada
Slučaj vršnjačkog nasilja u Mrkonjić Grad koji je krajem 2025. potresao javnost može poslužiti kao primjer koliko posljedice nasilja među djecom mogu biti ozbiljne i koliko je važno pravovremeno reagovanje institucija.
Riječ je o događajima u Osnovna škola Ivan Goran Kovačić gdje su roditelji pojedinih učenika prijavili da su njihova djeca duže vrijeme bila izložena fizičkom zlostavljanju od strane starijih učenika. Prema njihovim navodima, nasilje se najčešće događalo tokom školskih aktivnosti, posebno u svlačionicama ili toaletima, gdje su učenici navodno premlaćivani rukama, nogama pa čak i remenjem.
Roditelji su tvrdili i da je nasilje trajalo mjesecima, a da su pojedina djeca bila toliko zastrašena da su se bojala ići u školu. U nekim slučajevima, kako su navodili, žrtvama su stavljali torbu preko glave i vezivali ih za radijator dok su ih drugi učenici tukli.
Slučaj je izazvao snažne reakcije javnosti i roditelja, koji su se okupili ispred škole zahtijevajući reakciju nadležnih institucija. U međuvremenu su se u istragu uključili policija, prosvjetna inspekcija i nadležno ministarstvo, dok je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka formiralo predmet zbog sumnje na krivično djelo zlostavljanja i ponižavajućeg postupanja nad maloljetnicima.
Nakon izbijanja afere i velikog pritiska javnosti, direktorica škole podnijela je ostavku. Inspekcija je u vanrednoj kontroli utvrdila da su u školi postojale određene aktivnosti protiv nasilja, ali i da mjere zaštite nisu bile poduzete pravovremeno, odnosno da je bilo propusta u reagovanju na prijave roditelja.
Ovaj slučaj je otvorio širu raspravu o vršnjačkom nasilju u školama u Bosni i Hercegovini, ali i o odgovornosti institucija, škole i roditelja u zaštiti djece. Mnogi su tada upozorili da nasilje često ostaje skriveno mjesecima ili godinama, jer ga djeca iz straha ne prijavljuju.
(Buka)
