Povodom Svjetskog dana slobode medija razgovarali smo sa novinarkom televizije “N1” Snežanom Mitrović, novinarom portala “Buka” Elvorom Padalovićem i novinarom novinske agencije Republike Srpske “Srna” Nenadom Stuparom.
Tema našeg razgovora su lokalni mediji i lokalni novinari, te njihova uloga kako u novinarstvu tako i u našem društvu. Iako su svo troje novinari velikih medijskih kuća, složili su se da su lokalni mediji jedan od glavnih kanala komunikacije. Ipak, pozicija novinara u posljednje vrijeme je suočena s brojnim izazovima, od kojih je kriminalizacija klevete u Krivičnom zakoniku Republike Srpske ključna.
Po mišljenju novinarke Snežane Mitrović, umjesto da napredujemo kako vrijeme odmiče, mi smo napravili nekoliko koraka unazad i situacija je sada gore, neko u prethodnom periodu gdje je kritičko novinarstvo u ozbiljnoj krizi.
“U odnosu na prije godinu dana, sve se drastično promijenilo-na gore. Moj optimizam da se pojedinac može izboriti sa netransparentnošću, ograničenjima, prijetnjama, da sam može izvojevati bitku za slobodu svog pera, je splasnuo u godini dana. Svemu su doprinijeli i aktuelni slučajevi, drakonska zakonska rješenja, te inertnost pravosuđa. Situacija na lokalnom nivou uvijek je bila za 3-4 stepenice gora, teža, kompleksnija. Isto je u svim lokalnim sredinama, politike kontrolišu medije zbog finansiranja. Od malog marketinškog mafina, koji nije čak ni kolač, ne može se živjeti. Kritičko novinarstvo je u ozbiljnoj krizi, a u manjim sredinama i u opasnosti da ga nema.”
Da bi se stvari promijenile na bolje, društvo treba stvari uzeti u svoje ruke i shvatiti da novinari nisu njuškala koja guraju nos u tuđa posla, nego da kritički razmišljaju u postavljaju pitanja, dodaje Mitrovićeva.
“Nisu novinari izolovana ostrva, niti rade taj posao jer im je dosadno, to su ljudi koji kritički promišljaju o svijetu oko sebe, žele pravedno društvo, efikasnu javnu upravu, bolje školstvo, demografsku politiku, infrastrukturu, manje kriminala i korupcije. Jedino što novinarima, pa i na lokalnom nivou preostaje jeste pitati, pitati, dizati svijest građana o opštem javnom interesu. Porazno je da mnogi novinare smatraju nekim šunjalima, koji zabadaju nos u tuđa posla. Ne. Mi smo korektiv vlasti, politika, procesa, a često svoj lični komoditet ostavljamo po strani, jureći glavom kroz zid, za nekom pričom.”
Slično mišljenje dijeli i novinar Elvir Padalović, koji smatra da je novinarima na lokalu još teže raditi pošteno i pravilno svoj posao, s obzirom da se u manjim sredimana svi manje-više poznaju.
“Lokalni mediji, pogotovo oni koji nisu pod plaštom lokalne politike, imaju ključnu ulogu u procesu demokratizacije te jedne lokalne zajednice. Istovremeno je njihova uloga najteža, jer se manje više poznaju, viđaju se gotovo svakodnevno.Zato je lokalnim medijima najteže, i zato se divim svim kolegama koji rade u manjim sredinama i koji uspijevaju da se bore protiv lokalnih političara i moćnika. Koliko god zvučalo kao floskula, istinit sadržaj i istinito i profesionalno informisanje su najbolje oružje za opstanak jednog lokalnog medija.”
Padalović smatra i to da lokalni mediji mogu da funckionišu bez uticaja lokalne vlasti ali da je to teži put.
“Većina lokalnih medija bira jednostavniji put -nakačiti se na budžet lokalne zajednice i prenositi informacije koje se sviđaju vlastima. Tako funkcioniše većina lokalnih medija. Međutim, postoje mediji, Mikromreža je pravi primjer, koji su izabrali onaj teži, opasniji i izazovniji. I ljidi vam vjeruju. Što se tiče vijesti iz lokala, ja mislim da su internetski portali ključni. Gotovo pa da.su izumrle lokalne novine, to je sve preskupo, neisplativo. I još.nešto, ne smijemo zaboraviti na ljude koji ne žive više ovdje, naša dijaspora, kojima su portali sve.”
Za Nenada Stupara iz novinske agencije “Srna”, lokalni mediji su jedan od najvažnijih kanala komunikacije, a njihova uloga je velika i na planu humanitarnog rada.
“Lokalni mediji predstavljaju jedan od najvažnijih kanala komunikacije, jer većina vijesti u Republici Srpskoj dolazi sa nivoa opština i gradova, a koje su od životne važnosti za stanovnike. U prilog navedenom ide i činjenica da se većina vijesti odnosi na izvještaje o realizovanim infrastrukturnim projektima, radu lokalne administracije i komunalnim problemima. Ne treba zanemariti i humanitarni rad, jer lokalni mediji pružaju mogućnost da se čuje o ugroženim članovima zajednice, koji svoje životne priče ne mogu plasirati u centralne informativne televizijske emisije.”
Stupar dodaje i to da prije desetak godina, osim radio stanica, u većini lokalnih zajednica nije bilo drugog izvora informacija, a osnivanje portala govori u prilog činjenici da je rasla potreba za informisanjem, što je dalo veliki doprinos objektivnosti.