Prošle godine glave nam je došla korona, a sada nas je dokusurila suša. Povrtarstvo propada, svake godine je sve manje proizvođača, jer mladi ne žele da se bave poljoprivredom, ostali smo samo mi stariji.
Upozorili su ponovo iz Udruženja povrtara RS na katastrofalno stanje u poljoprivredi, napominjući da su lane otišli u gubitak, a ako se isto dogodi i ove potpuno će propasti. Mada uporno traže zaštitu nadležnih, niko iz institucija, ističu, neće ni da čuje za njihove vapaje.
”Ako mi propadnemo, vidjećemo pošto će onda biti uvozno povrće i koliko će ga plaćati naši građani”, zabrinuto kaže predsjednik udruženja Brane Mastalo.
Nakon prošlogodišnje muke s koronom, kada su tone povrća završile na deponiji, povrtare je pogodila višemjesečna suša i visoke temperature. Rezultat su mali prinosi.
”I pored navodnjavanja, postoje kulture koje ne mogu podnijeti temperature preko 32 ili 34 stepena, i one nagorijevaju. A drugo, bilo je takvo stanje da se trebalo navodnjavati svaki treći dan, što mi nismo u mogućnosti. To se sve odrazilo na prinos krompira, luka, kupusa. Povrtari neće imati šta da prodaju”, naglašava Mastalo.
Napominje da su nadležnima ukazivali na ove probleme, tražeći od njih pomoć i zaštitu, ali bezuspješno.
”Tražili smo da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima i nadoknade štete. Ali, to niko ne sluša. Izgleda da mi nikome nismo intersantni, niko od institucija neće ni da čuje, samo politički prebacuju jedni na druge”, govori Mastalo, koji je izgubio svaku nadu da će njihovi apeli uroditi polodom.
I semberski poljorivrednici traže da se zbog suše proglasi elementarna nepogoda, jer je u pitanje dovedena i jesenja setva.
”Poljoprivrednika je sve manje, podsticaji su nikakvi i mi ne možemo biti konkurentni, a država s druge strane neće da nas zaštiti kao ljude s domaćom proizvodnjom. Pozivamo institucije da reaguju. Namjeravamo uputiti i incijativu da se održi sjednica Narodne skupštine RS po pitanju zaštite domaće proizvodnje i stanja u poljoprivredi”, najavljuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, Savo Bakajlić.
Poljoprivrednici nisu nikada imali skuplju sjetvu kao ove godine, što će se odraziti i na prerađivački sektor na jesen, dok će se katastrofalne posljedice po poljoprivrednike vidjeti početkom iduće godine.
”Prerađivački sektor se odrekao naših proizvoda; njima je jefitnije da uvoze, a institucije ne rade ništa da nas zaštite. Oni potpisuju dozvole za uvoz, ne mi. Nemamo ni robne rezerve koje bi mogle nama poljoprivrednicima da daju neku garanciju za proizvodnju”, kaže Bakajlić.
Od teškog i nesplativog posla ljudi polako odustaju, pa je i poljoprivrednika u Semberiji ostalo tek 4.000, od 12.500 gazdinstava koliko ih je bilo registrovano prije šest godina.
”To je pokazatelj kojom silaznom putanjom se krećemo i sada moramo pokušati sačuvati šta imamo”, poručuje Bakajlić.
Ova godina je čist minus, priča za Srpskainfo i poljoprivrednik Goran Simić iz Velike Obarske. Sve se skupilo, kaže, i država i nebo su im okrenuli leđa.
”Bavim se povrtarstvom i ratarstvom i ova godina je najteža unazad deceniju. Ovoliko dug period bez kiše i sa temperaturama iznad 40 stepeni sigurno dovodi do stanja elementarne nepogode”, govori Simić.
Pored nekontrolisanog uvoza, na proljeće ih je pritislo i poskupljenje repromaterijala za 30 do 50 odsto.
”Za jesenju sjetvu opet je poskupilo đubrivo. I nisu to mala poskupljenja od dvije, tri marke. Đubrivo je koštalo 80 KM, sada je 120 KM i kažu da će biti još više. U problemu smo i zbog ogromnog uvoza; povrće smo davali u bescijenje, od paprike, paradajza, lubenice. Uvoz lubenice, na primjer, veći je za 72 odsto nego lane i prodaje se za 15 feninga, dok nas proizvodnja košta 20 feninga”, pojasnio je Simić.
