Jesen koja je pred nama biće kudikamo teža i neizvjesnija nego ranijih godina, čemu je, u velikoj mjeri, doprinijela epidemija korona virusa, poručuju naši sagovornici.
Bez obzira na to, svi oni su i ove godine morali opremiti djecu za školu, nabaviti ogrijev, napraviti ili kupiti nešto zimnice.
S obzirom na aktuelnu situaciju, jasno je da će većina njih morati da se zaduži kako bi, uz otkaze ili smanjena primanja, te porast troškova života, sustigli sve nezaobilazne izdatke.
Enormna poskupljenja
Statistika pokazuje da je, od 19. marta do 28. avgusta, bez posla u Srpskoj ostalo 11.780 radnika. Njima, ali i mnogim građanima koji od prvog do prvog preživljavaju s platama koje su daleko ispod prosječne, poseban problem su, svakako, česta poskupljenja.
U odnosu na lani, najviše su poskupjeli suhomesnati proizvodi, šećer, voće i povrće, ali su skočile i cijene riže, brašna, hljeba, toaletnog sapuna, deterdženta za veš…
Trgovci objašnjavaju da strah i neizvjesnost građane tjeraju da kupuju samo ono najosnovnije, kako bi sačuvali nešto novca za ne daj bože. Naglašavaju da građani, unazad par mjeseci, odnosno zbog epidemije, smanjuju potrošnju.
– Tako, i dalje se uglavnom kupuju brašno, hljeb, šećer, ulje i ostale osnovne namirnice, dok ljudi ostalo kupuju rijetko i u manjim količinama. Trgovci, s druge strane, da bi nadoknadili gubitke, idu sa poskupljenjima – rekao je ranije za Srpskainfo Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovinskih radnji banjalučke regije.
Kućni budžet
U prosjeku, sedmična kupovina je, u odnosu na lani, skuplja za pet, a mjesečna za nekih 20 KM, što nije malo, s obzirom na prilično niske plate za koje radi većina zaposlenih u RS.
Cijene su podigli i ugostitelji, pa građani skuplje plaćaju kako napitke, alkoholna i bezalkoholna pića, tako i pite, torte i kolače, te gotova jela.
Na sva ova poskupljenja, mnoge porodice, koje imaju dva školarca, ovih dana su morale da se „pozdrave“ sa oko 900 KM. U ovaj izdatak su uračunati udžbenici, ostali školski pribor, te nešto najosnovnije nove odjeće i obuće, kao i oprema za fizičko.
Samo što su nekako uspjeli da se snađu za to, na kućni budžet im se obrušio trošak za ogrijev, koji se za desetak metara bukovog drveta kreće oko 900 KM.
Kredit
Slavica K. iz Banjaluke kaže da odavno ne pamti teži period.
– Dok smo djecu opremili u školu i nabavili ogrijev, ode više od 1.500 KM, koje muž i ja ne možemo da zaradimo za mjesec dana. Krajem prošlog mjeseca smo u jednoj MKO uzeli 2.000 KM, jer platama nismo mogli da podmirimo ova dva izdatka. Narednih mjeseci ćemo se dobro morati stisnuti da to vratimo. Problem je što svaki dan nešto poskupljuje, a nama ne da ne rastu plate, nego u ovim teškim vremenima svakodnevno strahujemo od otkaza – naglašava sagovornica Srpskainfo.
Iz udruženja potrošača poručuju da će teret ove jeseni na svojoj koži osjetiti mnogi građani RS.
– Cijene udžbenika i ogrijeva nisu smanjene, dok je većina osnovnih životnih namirnica poskupila. Određen broj ljudi je ostao bez posla ili se suočava sa smanjenjem plate, što je u dobroj mjeri pogoršalo njihov životni standard. Takođe, ove godine nismo mogli da računamo na dijasporu, a mnogi naši građani nisu mogli da rade sezonski u susjednim zemljama, kao što je bio slučaj ranije. Sada, da bi sustigli sve troškove, moraće da se zadužuju, uz nadu da ova krizna situacija neće dugo potrajati – kaže za Srpskainfo izvršna direktorka trebinjskog Udruženja građana „Oaza“ Nedeljka Ilijić.
Strah od otkaza i smanjenja plate
U Savezu sindikata RS podsjećaju da smo i tokom ljeta bili u jednoj vanrednoj situaciji, u kojoj se ljudi nisu mogli snaći.
– Situacija se pogoršala, pa postoji vrlo racionalan strah zbog kojega kupujemo samo ono što je neophodno. Na primjer, ako se nešto pokvari u kući, ljudi ne kupuju novu stvar, nego popravljaju, kako bi izbjegli novi izdatak – kaže za Srpskainfo predsjednica ovog saveza Ranka Mišić.
Naglašava da se, kako vreme prolazi, ljudi sve više plaše otkaza, smanjenja zarada, te da će završiti na najnižoj plati.
– S druge strane, roba i usluge su poskupili, pa kod opremanja djece u školu ove godine nije bilo euforije. Išlo se na što skromniju varijantu, ne zato što ljudi nisu željeli drugačije, nego zato što postoji strah i pad kupovne moći, a pada i BDP, privredna aktivnost, izvoz – objašnjava Mišićeva.
Upozorava da će ova jesen biti veoma teška i neizvjesna.
– Činjenica je da građani, čiji je životni standard ionako nizak, nimalo optimistično ne dočekuju ovu jesen – ističe Mišićeva.
/Srpskainfo/
