Sa završenom berbom, radovi u u voćnjacima nisu završeni. Sada predstoji period kada treba obaviti čitav niz agrotehničkih mjera za dobro prezimljavanje biljaka.
U ovom periodu radimo sanitarnu rezidbu, zaštitu sadnica od zečeva, krečenje voćnih stabala, kao i đubrenje višegodišnjih zasada, navodi savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, Snežana Dragićević-Filipović.
Na deblu i osnovnim granama stabla u starijim zasadima površinski slojevi kore pucaju, izumiru i služe za utočište mnogim štetočinama. Na površinskom sloju se stvara mahovina, lišajevi, gljive i gnijezda gusjenica.
“Ukoliko se pojave, važna mjera je uklanjanje površinskog sloja kore. Takvu koru treba svake godine specijalnim strugačima ili čeličnim četkama skidati i spaliti”, kaže stručnjakinja iz PSSS Čačak.
Kora se uklanja oprezno, napominje, da se ne povrijedi tkivo drveta i ne naprave rane.
“Očišćenu koru treba sakupiti, iznijeti iz zasada i spaliti. Tako se uništavaju mnoge štetočine i njihova jaja. Ovo se radi u jesen ili rano u proljeće.”
Očistiti šupljine
Ako su se na starim stablima pojavile duplje (šupljine) ili ukoliko je došlo do ljuštenja kore, treba ih prvo dobro očistiti, a zatim dezintifikovati, sa 5% rastvorom plavog kamena.
“Često iz korijena oko debla izbijaju izdanci koji iscrpljuju voćku. Na njima se mogu pojaviti štetočine kao što su krvava vaš i lisna vaš. Zato izdanke treba otkopati i sasjeći tako da ne ostanu patrljci, jer bi iz njih izdanci izbijali još gušće i više.”
Ako je stablo previše bujno onda se primjenjuje uzdužno paranje kore na deblu i skeletnim granama. Kako objašnjava, paranje se sastoji u tome što vrhom voćarskog noža oprezno zasijecamo koru debla odozdo naviše, ne nanoseći povrede drvenom dijelu debla.
“Paranje se izvodi rano u proljeće dok ne krenu sokovi. Ukoliko postoji opasnost od zimskih mrazeva paranje se obavlja koso. Ova mjera se pokazala kao dobra za sprječavanje debljanje tkiva ispod kore”, napominje Dragićević-Filipovićeva.
Krečenje stabala
Ukoliko ima mehaničkih povreda na deblima voćaka, njih je potrebno prvo očistiti i dezinfikovati 5% rastvorom plavog kamena, a potom premazati kalemarskim voskom.
“Krečenje stabala obavezno se radi u jesen, ali se može primijeniti u dva ili tri navrata tokom jeseni i zime.”
Recept po kome se priprema krečna čorba je 5 kg negašenog kreča, 0,5 kg kuhinjske soli i 0,25 kg sumpora, dodati vodu i ostaviti smjesu da odstoji dva dana da bi se ljepljivost povećala i tada je primijeniti.
“Bijela boja odbija sunčeve zrake i otežava naglo zagrijavanje stabla. Na taj način usporava kretanje sokova i kretanje vegetacije se može odložiti za nekoliko dana.”
Kako kaže, ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća, prije svega kajsije, breskve, šljive i višnje i kod kojih temperaturna kolebanja mogu i izazvati kretanje vegetacije.
/Agroklub.ba/
