Sloboda i prava novinara, sa osvrtom na Zakon o zaštiti klevete, naziv je treninga za novinare koji je održan u Banjaluci. Tim povodom generalna sekretarka BH novinari Borka Rudić je istakla da je potrebno unaprijediti Zakon o kleveti na nivou BiH.
„I kad se učini kleveta i kad novinar dokaže da je to učinio iz dobre namjere, on može da se odbrani na sudu. Imaju nijanse u Zakonu o zaštiti klevete koji se rijetko koriste kao sredstvo odbrane novinara“, rekla je Rudić.
Istakla je da je trenutno oko 289 tužbi za klevetu novinara, ali ni to nije konačan zbir.
„Imamo primjer da je jedan političar koji je vlasnik medija tužio novinare 260 puta, da bi povukao oko 190 tužbi, to govori da je imao cilj da zastraši novinare i iskoristio je svoj položaj i to pokazuje na koji način političari shvataju Zakon o zaštiti klevete“, kazala je Rudićeva.
Na takav način, tužbama, se i ekonomski slabe mediji.
„U ovoj ekonomskoj krizi je veliki iznos i nekoliko hiljada maraka, tako da i pored političkih pritisaka imamo i taj ekonomski“, kaže Borka Rudić.
Ističe da zbog tužbi, novinari često moraju da izostaju sa posla, umjesto da rade svoj posao, sjede u sudnicama.
Problem u primjeni ovog zakona je i način na koji ga sudovi prepoznaju.
„Tuženi se tjeraju da se pravdaju političarima, to nije u skladu sa evropskom praksom, jer se novinari pravdaju i oni su ti koji moraju prikupljati dokaze da nisu počinili klevetu, umjesto da onaj ko je tužio podnese dokaze za ono za šta je tužio novinara ili medijsku kuću“, istakla je Rudić.
Napomenula je da imamo različite zakone o utvrđivanju duševne boli u Federaciji i RS.
„Pitanje dokazivanja duševne boli mora standardizovati u BiH, da se uradi jedan ozbiljan i profesionalan nalaz“, dodala je.
Uočeno je da se tužbe podnose ciljano i konstantno protiv istih medija.
„To je zaista problem i ako novinari nisu prekršili novinarsku etiku, mi pružamo besplatnu pravnu pomoć novinarima“, rekla je Rudić.
„Da li ćemo mi ikad biti ti koji ne moraju da se pravdaju?“, pita urednica i novinarka Sandra Gojković Arbutina.
Ništa bolja situacija nije ni u regiji.
„Hrvatska je šampion po neutemeljenim tužbama kojima novinare iscrpljuju i ugrožavaju njihov rad“, kazala je Maja Sever, predsjednica Evropske fondacije novinara i predsjednica Udruženja novinara Hrvatske.
Ona je objasnila da je novinarima tužba veliki problem jer gube dane i dane pred sudovima i da im to teže pada nego klevete i uvrede.
U 2021. godini FMHL registrovala je 71 slučaj prijetnji novinarima u BiH, napada i tužbi protiv medija, a samo 11 slučajeva je dobilo epilog pred pravosudnim institucijama. Uobičajeno visok nivo nekažnjenosti napada na novinare, samo 33 posto slučajeva bude riješeno u korist novinara, kao i nedovoljno efikasno postupanje u istragama i kažnjavanju napadača, ključna su prepreka vladavine prava i dostupnosti pravde medijskim profesionalcima. Isto tako, značajan broj napada ostaje neprijavljen, djelimično zbog toga što medijski profesionalci nemaju povjerenje u pravosuđe i istražne organe, a dijelom zbog toga što nemaju potrebna znanja o pravima, medijskim slobodama i istrumentima zaštite.
/UNA/