Proljetna obrada zemljišta uvijek se obavlja pliće od jesenje. Što je kašnjenje veće, obrada treba da je plića. Dubina osnovne obrade u proljeće treba da iznosi 15-20 cm. Pošto plug, u većini slučajeva, nema zadovoljavajući kvalitet rada, obradu treba izvesti tanjiračama ili razrivačkim oruđima. Ako se zemljište razriva, dubina osnovne obrade može biti i veća, pod uslovom da razrivačko oruđe ima gusto postavljene radne organe kako se ne bi stvarale veće grudve.
Bez obzira na to koje se oruđe koristi za osnovnu obradu, žetvene ostatke treba dobro usitniti i pravilno rasporediti po površini zemljišta. Ovaj zadatak se može lakše ispuniti nego u toku jeseni zbog toga što su tokom zime biljni ostaci dosta omekšali.
Mnogi proizvođači koji su čuli ovakve preporuke sumnjaju da se može postići dobar rezultat opisanim načinom rada. Oni smatraju da se plitkom obradom ne mogu kvalitetno unijeti biljni ostaci i đubrivo u zemljište i da plitka obrada ne može stvoriti dobre uslove za rastenje korjena. Ove primedbe nisu opravdane.
Dokaz za ovakvu tvrdnju je iskustvo koje su naši proizvođači stekli devedesetih godina prošlog vijeka. Zbog ekonomske krize u kojoj se našla naša zemlja, na velikom broju parcela je obrada zemljišta morala da se obavi u proljeće. Tada su proizvođači bili u prilici da uporede efekat rada tanjira- če i pluga. Kod oba oruđa su dobijeni znatno niži prinosi nego u slučaju jesenje obrade, ali je smanjenje prinosa bilo manje kada se zemljište tanjiralo. Zbog toga se tanjirača koristila za proljećnu obradu mnogo češće od pluga.
Ovo je naročito bio slučaj na ekonomijama jer su one bile bolje opremljene tanjiračama i odgovarajućim traktorima od poljoprivrednih proizvođača. Bolja opremljenost tanjiračama je bila neophodna zbog izvođenja redukovane obrade zemljišta za ozima žita. Na većini ekonomija se ova obrada izvodila samo tanjiračama. U to vrijeme su poljoprivredni proizvođači osnovnu obradu zemljišta za pšenicu i druge ozime strnine obavljali isključivo plugom.
Tada je bilo nezamislivo da se obrađuje plitko, na 10-15 cm dubine. Međutim, ubrzo su i poljoprivredni proizvođači počeli da koriste tanjirače čime su poboljšali kvalitet obrade i pojeftinili proizvodnju. Danas je prava rijetkost da se zemljište za strna žita obrađuje plugom. Ovaj primer je dokaz da se promjene u proizvodnji ponekad dešavaju jako sporo jer proizvođačima treba mnogo vremena da se uvjere da je neki novi način rada bolji od starog.
Iskustvo koje smo ovdje objasnili je plod stotina proizvođača koji su primjenom tanjirača umjesto plugova postigli značajne uštede a ipak postigli dobre proizvodne rezultate pa i mi toplo preporučujemo ovaj način proljećne pripreme zemljišta.
