Gnijezda na banderama od Gradiške prema Kozarskoj Dubici već 100 godina sigurno su utočište bijelim rodama, o kojima mještani tog kraja pričaju sa divljenjem, ističući da su one za njih svete ptice.
Da Gradiška ima izgrađen kult o rodama potvrđuje i Rajko Plotan, koji je život posvetio prirodi, a u čijem srcu ova ptica zauzima posebno mjesto.
”Od malih nogu obožavam rodu. Prije nekoliko godina supruga i ja smo spasili jednu. Pružili smo joj mnogo ljubavi, a nakon što je prezimila kod nas, oporavila se i priključila jatu ptica koje su se s prvim aprilskim danima vraćale s juga”, rekao je Plotan za ”Glas Srpske”.
Mještani prema ovoj ptici imaju mnogo poštovanja i ljubavi, o čemu svjedoči i priča ovog Gradiščanina, koji kaže da rode prave gnijezda na banderama i na taj način stvaraju probleme poput kratkih spojeva, ali da ipak nikome ne smetaju.
”Da im 50 metara niže napravimo luksuzni hotel, one to bi ne prihvatile. Vezane su za svoju sferu i mjesto. Može samo nestati ili struje ili rode”, rekao je Plotan. Dok je ljudi u ovom kraju biće i roda, priča on i ističe da mještani svakog proljeća rado iščekuju njihov povratak.
Osim bijelih roda postoje i crne, koje žive u šumama i teško su prepoznatljive.
”Crne rode nikada nećete naći uz kuću, dok bijela roda hoće domaćina i nije lako pripitomljiva. Uvijek ima dozu nepovjerenja, svoju autonomiju i teritoriju”, kazao je Plotan i dodao da koliko god je hranili i tetošili nikada neće dozvoliti da je pomiluju.
Ove ptice se rado vraćaju u krajeve širom Srpske, poput Srpca, Dervente i Sokoca, a jedinstven primjer je i zimska roda, kojoj ni hladni decembarski dani ne smetaju da se vrati u svoje gnijezdo u Bratuncu.
Već godinama električni stubovi mjesto su na kojem se gnijezde rode na Glasinačkom polju u naselju Bjelosavljevići nedaleko od Sokoca. Sa lijeve strane puta Podromanija – Rogatica tokom proljeća i ljeta gnijezdi se i izvodi porod par bijelih roda. Nakon što podigne mlade, već sa prvim jesenjim danima ovaj par ptica selica, za koje Sokočani kazuju da im je sa njihovim dolaskom krenulo na svim poljima, napušta surovu klimu Glasinačkog polja i odlazi u toplije krajeve.
Ova ptica karakterističnog je izgleda i u narodu predstavlja simbol plodnosti, a ornitolozima posebno zanimljivu vrstu za proučavanje i istraživanje. Draško Adamović iz Orintološkog društva “Naše ptice” iz Sarajeva kaže da su rode trajno zaštićena vrsta, ističući da su plavni kompleksi mjesta gdje one obitavaju.
”Rode su redovne gnjezdarice naših prostora i dolaze svake godine na određene lokalitete, poput plavnih područja i oranica koje im posebno odgovaraju”, rekao je Adamović.
Slivovi rijeka Vrbasa, Save i močvare Bardača, koja je nažalost nestala, razlog su dolaska roda na ove prostore. Prije svega zbog nesmetanog izvođenja mladih potomaka i mogućnosti obezbjeđivanja hrane, koje je u ovom kraju bilo u izobilju. U blizini su pritoke i bare u kojima se legu vodozemci, a to je motiv za rodu pa se na tom putu može uočiti veliki broj gnijezda.
Zamjenska gnijezda
Orintolozi kažu da se rode rado vraćaju u svoja gnijezda ukoliko ih niko ne ometa. Zbog nedostatka drveća svoja gnijezda prinuđene su da prave i na objektima. Draško Adamović smatra da bi trebalo preduzeti inicijativu da se više ljudi uključi u realizaciju zamjenskih gnijezda, jer kako kaže to nije skup, ali je koristan izdatak.
/Glas Srpske/
