Portal “Micro mreža” u saradnji sa Evropskom unijom i Savjetom Evrope realizuje serijal pod nazivom “Različiti ali jednaki”. Sagovornici sedme emisije su Amir iz Tunisa i Maruan iz Alžira koji trenutno borave na području Velike Kladuše.
Naša ekipa je posjetila Veliku Kladušu, na čijoj teritoriji trenutno boravi značajan broj migranata. Tema sedmog dokumentarnog filma našeg serijala Različiti ali jednaki jeste položaj migranta u Bosni i Hercegovini. Razgovarali smo sa Amirom iz Tunisa i Maruanom iz Alžira.
Sa kojim su se sve poteškoćama suočili na svom putu do BiH, kao i o problemima sa kojima se trenutno suočavaju tokom boravka u BiH možete pogledati u videu. Više o problemu govora mržnje i stigmatizacijom sa kojom se suočavaju migranti možete pročitati u tekstu ispod videa.
Micro mreža korisnik je granta dodijeljenog u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Savjeta Evrope.
Problem govora mržnje u medijima prema migrantima u Bosni i Hercegovini
Mediji imaju veliku ulogu i samim tim odgovornost u oblikovanju javnog mnijenja. Novinarska etika nalaže objektivno i nepristrasno prenošenje informacija, ali nažalost to nije uvijek tako. Posebno se to u Bosni i Hercegovini ogleda u slučaju migranata koji dolaze u BiH tzv. balkanskom rutom.
Kako se odvija balkanska ruta
Balkanska ruta se razgranala na dva kraka. Prvi vodi iz Grčke do Makedonije, onda do Srbije i Rumunije, a onda iz Rumunije migranti pokušavaju da uđu u Mađarsku.
Što se tiče drugog kraka, on vodi iz Grčke do Albanije, preko Crne Gore, zatim BiH i Hrvatske pa sve do Slovenije odakle migranti idu dalje na Zapad.
Kako je počela migrantska kriza
Evropska migrantska kriza je započela 2015. godine, kada su krenule migracije stanovnika iz zemalja pogođenih ratnim dešavanjima – Irak, Sirija i Avganistan, kao posljedica uspona Islamske Države Iraka i Levanta (ISIL). Vremenom su se ovim migrantima, priključili ekonomski migranti iz ostalih azijskih i afričkih zemalja u kojima je ekonomija slabo razvijena.
Taj enormni priljev migranta izazvao je krizu Evropske unije, te unio razdor između država članica i njihovih lidera u vezi politike ophođenja prema migrantima. Pojedini lideri država članica su zauzeli oštar stav o nepropuštanju migranata na svoje teritorije, kao što je slučaj sa mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom koji je donio odluku da se 2015. godine podignu dva žičana zida na granici sa Srbijom i Hrvatskom kako bi se spriječio ulazak migranata u Mađarsku. Čak je kroz žičani zid puštena električna energija manje voltaže.
Vratimo se na stanje u Bosni i Hercegovini
U BiH trenutno postoji sedam prihvatnih centara, od toga su tri smještena na području grada Bihaća, a to su: Bira, Borići i Lipa, Ušivak i Blažuj kod Sarajeva, te Miral na teritoriji opštine Velika Kladuša i Sedra kod Cazina.
Na osnovu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK), (podaci pronađeni na Radio Slobodna Evropa – linkovaćemo taj dio teksta sa adresom članka gdje su navedeni ovi podaci -https://www.slobodnaevropa.org/a/30611984.html) broj migranata smještenih u prihvatnom centru Bira iznosi 2.000, u Miralu u Velikoj Kladuši iznosi 600, u Sedri kod Cazina u kojem borave porodice sa djecom i maloljetnici bez pratnje iznosi 400, u Borićima u Bihaću iznosi oko 300 takođe porodica sa djecom i maloljetnicima bez pratnje, dok je u Lipi smješteno oko 120 migranata.
Migranti u potrazi za sigurnijom budućnošću pješače i hiljade kilometara. Na tom putu se susreću sa raznim preprekama i opasnostima u vidu fizičkog nasilja, maltretiranja, uvreda, oduzimanja ličnih stvari i raznih drugih vidova diskriminacije. Suočeni su sa borbom za ostvarivanje egzistencijalnih potreba, zapravo je u pitanju borba za preživljavanje, za obezbjeđivaje vode, hrane i sigurnog skloništa.
Zbog toga je izuzetno važan odnos lokalnog stanovništva prema migrantima. U svemu tome veoma važnu ulogu igraju mediji svojim načinom izvještavanja o migrantima. Upravo se tu ogleda jedan važan problem na koji treba skrenuti pažnju, a to je problem govora mržnje prema migrantima, stvaranje stigmatizacije i demonizacije migranta.
Širenje dezinformacija i senzacionalistički naslovi
Znatan udio u podsticanju mržnje prema migrantima zauzima širenje dezinformacija (fake news) kroz korišćenje senzacionalističkih naslova što se može zapaziti kod značajnog broja portala širom Bosne i Hercegovine.
Najčešće se radi o dezinformacija u vidu vijesti kako su određeni migranti počinili zlodjela krađe, silovanja, kako su pretukli mještane i slično.
Tako se pojavila vijest koju je prenijelo nekoliko portal u BiH sa naslovom: “Migranti pucali na policiju u BiH, policajka uzvratila paljbu” koja se odnosi na područje naselja Klašnice nedaleko od Banjaluke. Policija je nakon dojave pronašla kuću u kojoj se nalazila grupa migranata. Zatim se izvještava kako je došlo do incidenta, gdje je jedan od migranata pucao na policajku koja je uzvratila paljbu.
Problem sa ovim izvještavanjem jeste to što je u pitanju dezinformacija, jer je istraga pokazala kako je migrant potegao pištolj u smjeru policijske službenice, ali nije pucao, što pravi značajnu razliku. Međutim, portali koji su objavili tu vijest, nisu objavili demantij.
Nažalost, novinarska etika se često krši, što pokazuje i ovaj slučaj.
Širenju dezinformacija i senzacionalističkim naslovima o migrantima, posebno su skloni desničarski portali čiji vlasnici dolaze iz reda sva tri konstitutivna naroda, služeći se ovim sredstvom za širenje svoje propagande, naglašavajući da migranti predstavljaju opasnost po nacionalno jedinstvo i opstanak. U pozadini toga stoji ideološki motiv, u vidu promocije određenog političkog kandidata i političke partije iza koje stoji određeni desničarski portal.
Proizvod ovakvih dezinformacija se ogleda u stvaranju izrazito negativnih stavova kod lokalnog stanovništva, izazivajući bijes i netrpeljivost što se ogleda u mnogim uvredljivim komentarima građana na takve vijesti.
Neki od takvih komentara koji sadrže govor mržnje jesu: „Ubijete go*na“, „Ja da se pitam, ja bi to zapalio“, „Samo kosti polomiti, mamu im njihovu bjedu, došli bjednici naš narod da terorišu“, „Bagru treba svu pobiti, dok oni nisu nas“.
Ovakvi komentari ne smiju biti zanemareni, jer govor mržnje često predstavlja prvi korak ka fizičkom nasilju. Bitno je istaći i da najmanji vid manipulacije, doprinosi stvaranju opasne atmosfere u društvu.
Pored toga, česte su i lažne vijesti i preuveličavanja o ekonomskom statusu migranata. Tako im se zamjera što imaju mobilne telefone, kako su obučeni u firmiranu garderobu i slično.
Posebno su opasne lažne vijesti o navodnom infiltriranju terorista među migrante i na planiranje napada širom Evrope, tako i kod nas.
Motivi plasiranja dezinformacija
Motiv plasiranja lažnih vijesti i senzacionalističkih naslova jeste u zastrašivanju, odnosno stvaranju atmosfere straha. Radi se o podgrijavanju straha od nepoznatog. Migranti dolaze iz dalekih afričkih i azijskih zemalja, gajeći drugačiji religijski i kulturološki identitet, a po prirodi stvari sve što je drugačije uvijek izaziva određenu vrstu straha i bojazni.
Još jedan ključni motivi za širenje lažnih vijesti jeste materijalne prirode. Senzacionalistički naslovi mogu donijeti velike prihode s obzirom na to da privlače veći broj korisnika da posjete određeni portal.
Zbog toga je važna medijska i informacijska pismenost građana kako bi mogli da raspoznaju istinite vijesti od lažnih. Pri tome je važno i podizanje svijesti o humanom ophođenju prema migrantima i pobjeđivanju straha od navodnih “zlih namjera” migranata, a najbolji recept za to jeste upoznavanje i razgovor.
Pitanje borbe protiv govora mržnje, diskriminacije i stigmatizacije je pitanje od ključne važnosti za sve građane Bosne i Hercegovine. Stvaranje sigurne atmosfere, kroz izgradnju kulture tolerancije jeste jedan od fundamentalnih faktora i ciljeva za cjelokupno društvo Bosne i Hercegovine, tako da svaki pojedinac ima potpuno pravo da slobodno iskazuje svoja uvjerenja i stavove i da su prava svih zaštićena u skladu sa evropskim standardima.
Micro mreža korisnik je granta dodijeljenog u okviru zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022“. Stavovi izraženi u ovom tekstu odgovornost su autora i ne predstavljaju zvanične stavove Evropske unije i Savjeta Evrope.
