Dr Željko Sladojević, viši naučni saradnik i konsultant za zarazne bolesti Veterinarskog instituta Republike Srpske u razgovoru za Micro mrežu otkrio je ključne opasnosti i mjere prevencije pojave i širenja bolesti papkara, slinavke i šapa na području Gradiške.
Povodom najavljenih mjera Kancelarije za veterinarstvo BiH koje će biti preduzete nakon brojnih apela Udruženja mljekara RS proteklih dana i Odluke resornog ministarstva u Vladi Republike Srpske, a u cilju spriječavanja prodiranja virusa slinavke i šapa, stručnjaci savjetuju farmerima da se strogo pridržavaju preventivnih mjera.
Slinavka i šap je zarazna bolest, goveda ovaca i svinja i divljih preživara. Nosioci virusa mogu biti sva veća divljač, počev od bivola i svih drugih životinja koje se kreću u prirodi. Virus se prenosi direktnim kontaktom zaraženih životinja i putem vjetra, preko odjeće i obuće, a na farmama nesavjesnim ulaskom ne ovlaštenih lica na farmu, zbog čega je važno ograničiti i spriječiti takve mogućnosti.
Osvrćući se na manifestaciju same bolesti, Dr Željko Sladojević, viši naučni saradnik i konsultant za zarazne bolesti Veterinarskog instituta Republike Srpske ističe kako je inkubacija jako kratka i traje tri do sedam dana do pojave simptoma nakon ulaska zaraze na farmu.
“Bolest nanosi ogromne ekonomske gubitke zato što je zarazna i brzo se širi, oboli 97 % životinja, a smrtnost je oko 3 %. Međutim, nakon oboljevanja, životinje mršave, slabe i gube proizvodne sposobnosti tako da mliječnost kod krava padne na nulu i nepovratno je stanje. Iz tih razloga, ova bolest nalazi se prva na listi A zaraznih bolesti i zbog toga se vrši uništavanje zaraženih životinja, a u ugroženom području vrši se niz mjera koje podrazumjeva kontrolu kretanja, praćenje zdravstvenog stanja i vakcinacija po nalogu resornog ministarstva ili nadležnog državnog organa”, rekao je Sladojević.
U Evropskoj uniji potvrđen je tip virusa “O”, od mogućih sedam tipova virusa slinavke i šapa. Vakcinacija se vrši prema serotipu virusa koji se pojavi na određenom području, a trenutno nema registrovanih slučajeva u Bosni i Hercegovini.
S obzirom da je na području Gradiške egzistira značajan broj malih i srednjih farmi muznih krava koje su u prošloj godini postigle nivo proizvodnje mlijeka između 18 i 20 miliona litara, što čini udio od 25% ukupne proizvodnje mlijeka u Republici Srpskoj, jasno je da bi eventualna kontaminacija ovih područja imala katastrofalne posljedice te je prema savjetima Sladojevića potrebno preduzeti odgovaruće mjere.
“Prva od mjera jeste zatvaranje životinja i nedozvoljavanje ulaska divljih životinja na farme, ptica, glodara i ljudi. Potrebno je postaviti test barijere na ulazu, strogo presvlačenje lica koja ulaze i stroga kontrola kretanja životinja. Preporučuje se i nenabavljanje životinja u ovom periodu, bez prethodnog pregleda zdravstvenog stanja i dijagnostičog ispitivanja kao i provedenog karantina. Sve mimo navedenih protokola moglo bi da predstavlja opasan rizik”, zaključio je Sladojević.
