Dejan Ristić iz Srpca pravi je dokaz da se sve može kad se hoće. Ovaj mladić je slijep od rođenja, ali to ga nije spriječilo da nauči da svira harmoniku i klavijaturu. Uz mnogo truda i rada završio je i Filološki fakultet u Banjaluci, gdje je stekao zvanje profesora engleskog jezika. Poručuje da je potrebno više razumijevanja i podrške za slijepa i slabovidna lica na našem području.
Dejan je naučio da svira još u ranom djetinjstvu. Prve melodije je sam savladao, da bi potom uporedo sa redovnom nastavom pohađao i nižu muzičku školu u Derventi. Odrastajući je usavršavao svoje znanje, počeo da pjeva i nastupa na raznim svečanostima.
”Radio sam ja sa kolegama. Okušao sam se i u autorstvu po pitanju muzike i pisanja tekstova. Imam svoje tri pjesme”.
Dejan je komponovao za nekoliko pjevača iz Bosne i Hercegovine, nastupao na muzičkim festivalima i osvajao nagrade. Osim u muzici, uspjehe je nizao i na fakultetu. Po zanimanju je profesor engleskog jezika, a kao slijepo lice, do ovog zvanja nije došao nimalo lako.
”Na fakultet sam upao sa jednom klasičnom, mehaničkom portabl mašinom. Pošto ona malo lupka kad se kucka, ja sam ispočetka morao da budem odvojen od kolega u posebnu prostoriju, da ih ne ometam. Nakon nekoliko mjeseci dolazi laptop i diktafon, tako da sam i sebi i profesorima olakšao”.
Nedostatak literature na Brajevom pismu, kao i odgovarajućih računarskih programa, znatno je otežao Dejanovo studiranje, ali uz mnogo truda i rada uspio je da ostvari svoj cilj. Kolege i profesori su ga, kaže, dobro prihvatili što mu je mnogo značilo. Najveća podrška mu ipak oduvijek bili članovi porodice, naročito majka Milka Ristić.
”Mislim da bi naše društvo trebalo da više posveti više pažnje slijepim licima. Da li da budu sa porodicom, ili da imaju nekog asistenta. Lako je dok su mu roditelji živi, ali šta poslije”.
Iako je fakultet uspješno završio, Dejan nije mnogo radio u struci. Za sada mu je, kaže, muzika prioritet. On i njegova porodica nadaju se da će u narednim godinama biti stvoreni bolji uslovi za slijepa i slabovidna lica, da bi bili ravnopravan dio društva, mogli lakše da se školuju, a kasnije i rade.
/federalna.ba/
