Vječitu dilemu oko koje se stanovnici Gradiške raspravljaju pokušali smo riješiti kontaktirajući stručnjake. Profesor srpskog jezika i književnosti u penziji Milenko Gagić, kroz čije ruke su prošli mnogi Gradiščani kao učenici Srednje stručne i tehničke škole u Gradišci objašnjava kako se koriste ovi pojmovi.
Profesor Gagić se osvrnuo na to da u slučaju Gradiške nemamo čistu jezičku regulativu, pa se kod nekih gradova može pojaviti, kada im dodate nastavak, da budu kao i prezimena.
“Po mom jezičkom osjećaju pravilno je i Gradiščanin i Gradiščanac jer u ovom slučaju nemamo čistu jezičku regulativu. Recimo kod Kozarske Dubice imamo to da se Dubičanac javlja kao prezime, pa se onda koristi ovaj oblik Dubičanin, tako da je jezik specifičan i u nekim slučajevima vi nemate jasno određene stvari”.
Gagić ističe da se ne treba maliciozno ponašati prema nekim jezičkim oblicima, kao što je na primjer “na telefonu” pa nas mnogi ispravljaju i kažu “pri telefonu”, što nam govori da je i jedno i drugo pravilno i da se ne treba detaljisati oko ovih stvari jer se narušava jezička spontanost. Tako da je slučaj da u našem pravopisu i fonetskom i ortografoskom smislu ima nedovoljno sređenih stvari, po riječima profesora Gagića.
