Prelazak iz srednje škole na studije za učenike jeste tranzicijski period u kojem se često javljaju brojni izazovi. Ne samo da je to momenat kada jedna tek punoljetna osoba mora usmjeriti svoj život u specifičnom pravcu, već je to period kada se osobe osamostaljuju i uče kako biti “odrasli”.
Svoje mišljenje na ovu temu sa nama su podjelile dvije studentice, koje su nam iz svog iskustva rekle koji su bili najveći izazovi za njih, te kako je tekao sam proces tranzicije.
“Društvo nameće sliku kasnih tinejdžerskih godina kao period zabave, bez stresa, ali zapravo je to mali dio mnogo veće puzle. Leveli stresa su mnogo veći, obaveze rastu kao i očekivanja sredine. U ovom periodu, dobijaš potpunu slobodu i ti kontorlišeš sve aspekte svog života i to može biti opterećujuće, ali i divno isksutvo, a sam proces osamostaljivanja nauči te mnogo čemu”, istakla je Adrijana Kojić, studentica Medicinksog fakulteta u Novom Sadu, za Micro mrežu.
Na pitanje koji su za nju bili najveći izazovi istakla je distanciranost profesora. U srednjoj školi profesori su mnogo bliži sa svojim učenicima, a na fakultetu stvari se odvijaju mnogo drugačije, tako da joj je trebalo vremena da se navikne na novi sistem funkcionisanja.
Na pitanje koji savjet bi dala srednjoškolcima Adrijana je poručila, da se najbolje oslonuti na sebe.
“Najbolji savjet je da se navikneš oslanjati na samog sebe. Naćićeš društvo, bićeš okružen ljudima stalno i novi ljudi će svakodnevno prilaziti, ali na kraju dana ti ćeš sam sa sobom morati naučiti rješavati izazove i poteškoće.”
Drugu perspektivu na istu temu dobili smo od Nine Pilipović, studentice Ekonomskog fakulteta u Banja Luci koja je na pitanje kako je tekao njen proces prelaska iz srednje škole rekla da joj ovaj proces nije teško pao.
“Tokom samog procesa preseljenja u drugi grad nisam bila pod stresom, oko mene su bile i druge mlade osobe koje su prolazile kroz iste stvari kao ja, a takođe, podrška moje porodice je bila od velike pomoći tokom čitavog tog perioda. Prvih par mjeseci bilo je teško priviknuti se i naučiti kako stvari funcionišu u novom okruženju. Međutim, kroz razgovor i saradnju sa drugim studentima uspijemo da se priviknemo datim okolnostima.”
Istakla je kako svi profesori imaju razumjevanja i strpljenje za novopečene studente, te da uvijek pružaju podršku ne samo profesori nego i savez studenata starijih godina koji su tu da daju uputstva i savjete, a za informacije o samom fakultetu i predavanjima tu je studentska služba koja je uvijek voljna pomoći.
,,Nakon srednje škole stiče se utisak kao da je sve dostupno i da ne postoje nikakva ograničenja, a ta slobodna može biti mač sa dvije ošrice. Zato je važno da mlade osobe shvate da sve zavisi od njih i niko ih neće “vući za rukav” kako bi odradili svoje obaveze, zato trebaju da budu vrijedni, da se fokusiraju na svoj cilj i da rade na ostvarenju istog”, zaključila je Nina.
Svoje iskustvo je odlučila podijeliti i srednjoškolka iz Gradiške, Snježana Kusić, koja je za Micro mrežu istakla kako je ovaj period za nju pomalo haotičan, ali da smatra da se većina njenih vršnjaka osjeća isto. Kako kaže završavanje srednje škole i maturskog rada, te pripremanje prijemnog ispita trenutno su najveći prioriteti.
Na pitanje kakva su očekivanja za fakultet kaže kako svi ističu da je period fakulteta jedan od najboljih u životu, te da se nada da će to biti tako, ali da će ovo takođe biti period osamostaljenja.
“Svi kažu da je period fakulteta jedan od najboljih u životu. Ne znam da li je to istina, nadam se da jeste. Očekujem da ću kroz fakultet postati odgovornija i zrelija osoba koja zna rasporediti svoje vrijeme i stvoriti radne navike, da ću ostvariti odlične rezultate na ispitima, kao i to da ću naći dobro društvo u novom gradu.”
Možda jedan od većih izazova jeste sam odabir fakulteta, jer to jeste odluka koja bitno utiče na dalji tok samih života.
Kako bismo ovu temu što bolje istražili obratili smo se i psihologinji Neveni Lalić koja ukazuje na to da je bitno pronaći balans između onog što jedna mlada osoba želi da upiše i onog što bi mu u budućnosti moglo biti profitabilno.
Na pitanje ko najviše može da utiče da taj proces za srednjoškolce prođe bez prevelike doze stres psihologinja odgovara da je ključ u roditeljima.
“Roditelji su ti koji mogu napraviti najveći pritisak, a samim tim su i osobe koje mogu najviše pomoći. Važno je da saslušaju svoju djecu, da ne insistiraju na upisivanju fakulteta koji oni sami favorizuju. Više od pola života provodimo na poslu, odlično je ako volimo ono što radimo.”
Za kraj kao savjet ističe da je pri izboru studija važno da se mlade osobe dobro informišu o fakultetu koji upisuju, da vide šta je to čime će se konkretno baviti, koliko im to prija, a za one koji ne mogu da se odluče Lalićeva preporučuje testove profesionalne orjentacije koji, kako kaže, mogu dosta da pomognu. Takođe, važno je na vrijeme početi sa pripremama za prijemni ispit, i kao i u svemu, ukoliko je moguće poželjno je imati plan B, jer dodatno olakšava potencijalni neupsjeh.
Autor: Anastasija Katić
