Talas poskupljenja nije zaobišao gotovo nijedan proizvod u Republici Srpskoj, od goriva, preko tehničke robe i građevinskog materijala do osnovnih životnih namirnica, čije su prosječne cijene za posljednjih pet godina drastično skočile.
Tako je, prema podacima Zavoda za statistiku RS, jestivo ulje u avgustu 2016. godine u prosjeku koštalo 2,23 KM po litru, a danas iznosi 2,98 KM. Građani u Srpskoj na prste jedne ruke mogli bi nabrojati ono što nije poskupjelo za ovih pet godina, pa se drastična poskupljenja mogu uočiti i prilikom kupovine povrća jer je prosječna cijena kilograma kupusa u 2016. godini bila 0,54 KM, a prošlog mjeseca dostigla je čak 1,38 KM.
Poskupljenja nisu zaobišla ni namještaj, lijekove, garderobu, pa čak ni usluge fotokopiranja i pranja automobila.
U odnosu na vrijeme prije pet godina, i plate i penzije u Srpskoj su takođe otišle nagore, ali kako kažu zaštitnici prava potrošača, poskupljenja u toj trci nose titulu stalnog pobjednika.
Izvršna direktorica Udruženja građana “Don” iz Prijedora Murisa Marić kaže da su konstantna poskupljenja ogroman udar na džep građana koji ionako imaju tanka primanja.
”Moraju se uvesti ograničenja u maržama jer samo na taj način može se stati u kraj divljanju cijena”, kazala je Marićeva za ”Glas”.
I predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine Jovan Vasilić kaže da rast cijena ne prati rast plata, a penzija još manje.
”Postavlja se pitanje kako ljudi uopšte sastavljaju kraj s krajem”, kaže Vasilić.
Stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radošević za ”Glas Srpske” ističe da poskupljenje goriva diktira i porast cijena ostalih proizvoda i usluga, ali da se, kada dođe do pojeftinjenja naftnih derivata, korekcije ostalih cjenovnika po pravilu ne dešavaju.
”Prošle godine imali smo primjer kada je gorivo značajno pojeftinilo, a to nisu pratile cijene ostalih proizvoda, kao što je slučaj kada gorivo poskupi jer se odmah desi lančani rast cijena svih vrsta robe”, kazala je Radoševićeva.
Kako naglašava, evidentno je da cijene u Srpskoj stihijski i neopravdano rastu, što potvrđuje i podatak da je sindikalna potrošačka korpa za avgust dostigla čak 1.935 KM.
”U svim segmentima osjetimo rast cijena, ali najviše se osjeti u dijelu svakodnevne potrošnje životnih namirnica, te su troškovi prehrane dostigli iznos od 747,70 KM, stanovanje i komunalne usluge 560 KM, održavanje domaćinstva 108 KM te odjeća i obuća 143 KM”, kazala je Radoševićeva.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su usljed razvoja neoliberalnog modela kapitalizma koji se kune u tržište, a koji je, kako naglašava, najmanje tržišan, upravo špekulacije velikih multinacionalnih kompanija jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena.
”Jednim dijelom imamo i uticaj pandemije i pucanje lanaca snabdijevanja te nedostatak robe, gdje proizvođači koriste priliku da robom koja se traži dižu cijene i ucjenjuju kupce”, kazao je Ljuboja. Kako dodaje, kada je riječ o prehrani, bitan faktor ”igraju” elementarne nepogode koje se dešavaju širom svijeta, jer proizvođačima se na taj način pruža prilika da usljed nedostatka robe na tržištu povećaju cijene.
/Glas Srpske/
