U odnosu na izbore iz 2014. godine, broj birača upisanih u birački spisak za izbore u oktobru ove godine povećan je za nešto više od 70.000 i pored činjenice da nas je sve manje i da sve više ljudi napušta BiH.
Stručnjaci naglašavaju da u tome nema ništa sporno te da su u odnosu na prošle opšte izbore očekivali i veći broj birača na biračkom spisku.
“Svako ko napuni 18 godina i izvadi ličnu kartu po automatizmu ulazi na birački spisak, dok se s njega skidaju oni koji umru i koji se odreknu državljastva BiH. Potpuno normalna situacija i očekivanja su bila da će oko 100.000 ljudi biti više na spisku nego što je bilo prije četiri godine”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Kada je u pitanju posljednji centralni birački spisak, koji je Centralna izborna komisija BiH potvrdila na posljednjoj sjednici sa stanjem na dan 23. avgusta 2018. godine, na njemu se nalazi 3.352.933 birača, od čega 2.092.336 u Federaciji BiH i 1.260.597 u Republici Srpskoj. Zanimljivo je, recimo, da je u Republici Srpskoj prema razultatima popisa koje je objavio Republički zavod za statistiku broj stanovnika bio 1.170.342.
“Ništa čudno. U Tuzli, recimo, ima više registrovanih birača nego ljudi koji žive. Na birački spisak posljednje četiri godine ulaze osobe koje su rođene od 1996. do 2000. godine i u narednim godinama za očekivati je da broj birača u BiH pada zbog negativnog prirodnog priraštaja kasnijih godina”, rekao je Šehić.
Još jedan od problema biračkih spiskova u BiH i prevelikog broja glasača je taj što se veliki broj umrlih osoba još nalazi na njemu. Nakon lokalnih izbora u BiH održanih 2016. godine zvaničnici su najavili reviziju biračkih spiskova i brisanje umrlih, međutim od toga nije bilo ništa, a odgovornost se samo prebacivala s jednih na druge. U CIK-u su tvrdili da oni ne mogu brisati ljude s biračkog spiska te da to treba da urade nadležna ministarstva unutrašnjih poslova RS, FBiH i kantona i to na način da im prvo matične službe dostave podatke o osobama koje su umrle, a da nakon toga kroz svoje baze podataka MUP-ovi to sprovede i proslijede Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), na osnovu koje se i utvrđuje konačni birački spisak za izbore.
Broj birača u BiH
- 2004. 2.322.687
- 2006. 2.734.287
- 2008. 3.024.127
- 2010. 3.132.231
- 2012. 3.149.280 (bez Mostara)
- 2014. 3.282.581
- 2016. 3.263.906
- 2018. 3.352.933
Prozirne glasačke kutije
Brus Berton, šef Misije OEBS-a, uručio je u petak CIK BiH 10.000 providnih glasačkih kutija i pripadajućih bezbjednosnih plombi, koje će prvi put biti korištene na predstojećim oktobarskim izborima, tako da dosadašnje metalne kutije odlaze u istoriju.
Kutije će biti raspoređene na oko 5.500 biračkih mjesta, a donaciju su finansijski podržale vlade Velike Britanije, Norveške i SAD.
“Obezbijeđen je sasvim dovoljan broj transparentnih, providnih, glasačkih kutija za sva biračka mjesta da bi se uspostavilo povjerenje glasača”, rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a.
Berton je rekao da OEBS privodi kraju i ostale aktivnosti kako bi se unaprijedio izborni proces u BiH, a između ostalog i nadogradnju softvera za izvještavanje opštinskih izbornih komisija o izbornim rezultatima.
Morin Kormak, ambasadorka SAD, rekla je da su kutije nabavljene da bi se povećali povjerenje i transparentnost u izbornom procesu u BiH. Guri Rusten, norveški ambasador, rekao da u BiH postoje brojni problemi, a jedan od njih je i to što nije postignut dogovor u vezi s izmjenama Izbornog zakona, dok je Rut Vajsman, optravnik poslova u Ambasadi Velike Britanije, rekao da je prethodni izborni proces u BiH s pravom bio kritikovan, kako od građana, tako i od institucija.
/Nezavisne/
