Više od 50.000 invalida rada u Republici Srpskoj nije regulisalo pitanje statusa, kategorizacije, zapošljavanja i naknada za tjelesno oštećenje. Ovo je u Gradišci izjavio Jovo Zeljković, predsjednik Saveza udruženja invalida rada RS i predsjednik gradske organizacije u ovom gradu.
On je podsjetio da u Gradišci ima 350 invalida rada. Među gradovima i opštinama s najbrojnijim članstvom su Banjaluka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje.
– Status invalida rada uglavnom je loš. Većina je ostala bez posla u periodu privatizacije zato što mnogi privatnici ne žele osobe s invaliditetom u svojim preduzećima. Oni smatraju da je njihovo angažovanje trošak koji se može izbjeći – smatra Zeljković komentarišući status brojnog članstva u Savezu.
Naglašava da je situacija povoljnija u javnim ustanovama ali to bitnije ne doprinosi opštem materijalnom položaju i društvenom statusu ove kategorije stanovništva. Najveći broj invalida rada potiče iz sektora šumarstva, građevinarstva, poljoprivrede i industrije.
– Samo deset odsto invalida je zaposleno mada neuporedivo veći broj posjeduje preostalu radnu spobnost koja se može iskoristiti. Apsurdno je da većina naših članova rješenje vidi u penzionisanju. Ovaj status je za njih mnogo povoljniji nego mizerna primanja od 30-ak maraka mjesečno, mada ni tu privilegiju nemaju svi nego samo manjina – naglašavaju u Savezu invalida rada RS.
Primarni zadatak je kategorizacija, koja je ključna za određivanje statusa.
– Na tome počivaju sva ostala prava. Neophodne su zakonske izmjene koje bi omogućile invalidima rada ravnopravan status u poređenju sa ostalim osobama koje imaju različitove vidove invaliditeta. Na tome godinama insistiramo – navodi Jovo Zeljković.
Prethodno su se predstavnici Saveza invalida rada i Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS saglasili da postoje statusna pitanja koja treba poboljšati izmjenom zakonske regulative. U Savezu uporno insistiraju na kategorizaciji invalidnosti i da se, osim procenta umanjene sposobnosti rada, navede grupa invalidnosti.
– Problem je u tome što ljekarske komisije koriste termin preostale radne sposobnosti, što je širok pojam – naveo je Jovo Zeljković.
Milan Švraka (PDP), narodni poslanik iz Gradiške, pitanje statusa invalida rada i njihovo izjednačavanje sa ostalim kategorijama invalida potencirao je i na skupštinskom zasjedanju.
– Prava ovih lica uređena su Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. To su za slučaj smanjene radne sposobnosti pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto, pravo na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju i pravo na novčane naknade, a za slučaj gubitka radne sposobnosti pravo na invalidsku penziju – navedeno je u odgovoru na pitanje poslanika Milana Švrake.
Takođe je pojašnjeno da “prava po osnovu smanjene radne sposobnosti obezbeđuje poslodavac, a pravo na invalidsku penziju Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske. Obim prava zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika, visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i od uzroka invalidnosti. Osiguranici kod kojih je utvrđen gubitak radne sposobnosti i kod kojih je uzrok invalidnosti povreda na radu, imaju pravo na invalidsku penziju koja se određuje za maksimalan penzijski staž predviđen Zakonom.”
– Izjednačavanje različitih kategorija invalida u pogledu obima prava nije realno obzirom na različite osnove za ostvarivanje prava, različite osigurane rizike, kao i različite uzroke nastanka invalidnosti – suština je odgovora na Švrakino poslaničko pitanje.
12 udruženja
U Savezu invalida rada RS deluje 12 gradskih i opštinskih udruženja. Izvjesno je, naglašava Zeljković, da će ovaj broj u ovoj godini biti povećan za još nekoliko lokalnih organizacija.
– Računamo, naglašeno je nedavno na sjednici u Gradiški, da masovnošću i stalnim isticanjem problema i potreba invalida rada možemo efikasno djelovati i podstaći izmjenu zakonskih rješenja u našu korist – kazao je Marinko Šljivar iz Gradiške, član Predsjedništva Saveza i jedan od malobrojnih koji ima stalno zaposlenje.
Dragoljub Slijepčević iz Kostajnice, predsjednik Skupštine Saveza invalida rada RS, ističe da bi lokalne zajednice trebale pokazati više solidarnosti za invalide rada. Među malim brojem sredina koje su to odgovorno shvatile je Gradiška, naglašavaju u Savezu, koja godišnje za ovu organizaciju prosečno izdvaja 14.000 KM.
/Srpskainfo/
